Wikipedija

Pomoć:Sadržaj: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika Angie, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dtom
Redak 1:
{| align="right" style="background:transparent; border-bottom:1px 1px 0px 0px #a3b1bf solid;"
SELO KRAPJE - PARK PRIRODE "LONJSKO POLJE"
|
{{Prečac|[[WP:POMOĆ]]}}
|}
{| cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" style="width:100%; border:2px #a3b1bf solid;"
|-
|colspan="2" align="center" style="background:#cee0f2; text-align:center; border-bottom:1px #a3b1bf solid;" |
<h2 style="margin:.5em; margin-top:.1em; margin-bottom:.1em; border-bottom:0; font-weight:bold;">Pomoć sadržaj</h2>
<h4>[[Wikipedija:Često postavljana pitanja|Često postavljana pitanja]]</h4>
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Prvi koraci|Prvi koraci]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Dobro došli|Dobrodošlica]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Rječnik|Rječnik Wikipedijinih pojmova]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cee0f2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Pet stupova Wikipedije|Pet stupova]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Stil|Stil pisanja]]
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Pretraživanje Wikipedije|Pretraživanje Wikipedije]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Tražilica|Tražilica članaka]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cee0f2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Komunikacija|Komunikacija]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Kafić|Kafić]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Stranice za razgovor|Stranice za razgovor]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Kontaktirajte nas|Kontakt]]
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Uređivanje Wikipedije|Uređivanje Wikipedije]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|Wiki sintaksa]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cedff2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Zajednica suradnika|Zajednica suradnika]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Karta wikipedijanaca (svijet)|Suradnici u svijetu]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Zahtjevi i želje|Suradničke želje]]
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Poveznice|Poveznice i izvori]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Poveznice|Poveznice]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Vanjske poveznice|Vanjske poveznice]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cee0f2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Razni popisi|Popisi]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Stubovi|Vrste stubova - mrva]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Stranice koje traže pozornost|Stranice koje traže pozornost]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Popis predložaka|Predlošci]]
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Slike i mediji|Slike i mediji]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Slike|Postava slike]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Slike/Opći uvjeti|Uvjeti postave slika]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Slike/Oznake za slike|Oznake za slike]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cee0f2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Podešavanje suradničkih postavki|Suradničke postavke]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Postavke|Promijenite svoje postavke]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Potpis|Promijenite svoj potpis]]
|-
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top"|
<!-- LIJEVA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Praćenje promjena|Praćenje promjena]]'''</big><br />
[[Pomoć:Stare izmjene članka|Stare izmjene]] <tt>|</tt> [[Pomoć:Doprinosi suradnika|Doprinosi suradnika]] <tt>|</tt> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]
| align="center" style="width:50%; background:#f5faff; border-left:1px solid #cedff2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DESNA KOLUMNA -->
<big>'''[[Pomoć:Sadržaj/Tehničke informacije|Tehničke informacije]]'''</big><br />
[[Wikipedija:Alati|Alati]] <tt>|</tt> [[MediaWiki|MediaWiki software]]
|-
| colspan="2" align="center" style="width:100%; background:#f5faff; border-top:1px solid #cee0f2; padding:0.5em; text-align:center;" valign="top" |
<!-- DONJI RED 1 -->
<big>'''[[Wikipedija:Pitanja|Gdje postaviti pitanje]]'''</big><br />
<!-- DONJI RED 2 -->
|- style="background:#f5faff;"
| align="center" style="border-top:2px solid #cedff2; padding:0.5em;" |
''Želite li vidjeti kompletan sadržaj Pomoći kliknite na [[Pomoć:Sadržaj/Mapa pomoći|Mapu pomoći]].''
| align="center" style="border-top:2px solid #cedff2; padding:0.5em;" |
''Vidi još:'' '''''[[Wikipedija:WP preusmjerenja|Popis Wikipedijinih preusmjeravanja]]'''''.
|}
{| cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" style="width:100%; border:2px #a3b1bf solid; margin-top: 1em"
<!--Savjet tjedna--->
|-
| id="totdhelp" colspan="2" style="width:100%; margin-top:0em; padding-top:1em; padding-left:1em; padding-right:1em; background:#f5faff;"|
<span style="font-size:95%">''Savjet tjedna...''</span>
{{:Pomoć:Savjet tjedna/{{CURRENTWEEK}},_{{CURRENTYEAR}}.}}
|}
 
__NOTOC__
Prostorna jezgra toga prirodnoga područja veliko nizinsko-šumsko poplavno područje rijeke Save s pritocima Lonjom i Strugom povijesno pripada Slavoniji (Hrvatska u kontekstu Kraljevine Hrvatske I Slavonije). Ovaj prostor stolječima su potresale snažne borbe između Slavena, Turaka, Mađara...
__NOEDITSECTION__
Najraniji dokaz naseljavanja u nizinska poplavna područja rijeke Save izgubljena su u mraku povijesti. Od vremena Rimljana na ovom području pratimo tragove trajnijeg naseljavanja. O tome najbolje svjedoče nalazi rimskih poljoprivrednih alata u močvarnim područjima Lonjskog polja. Sam naziv rijeke Lonje koja prolazi tim poplavnim područjem najverojatnije potječe od latinskog naziva "aqua longa". U rimsko kolonijalno vrijeme pripadala je savska poplavna nizina provinciji Panoniji, važno središte te provincije bila je Siscija ili Segesta, današnji Sisak na ušču rijeke Kupe u Savu. Dolaskom Hrvata oko 640 poslije Krista u panonski prostor, nastala je specifična kultura koja se mogla razviti u unutrašnjosti prije nepristupačnih I jedva naseljenih šumskih poplavnih staništa. Hrvati su donijeli sa sobom iskustvo I svoje postojbine kako regulirati vodu u poplavnim područjima, kako se zaštiti I kako iz toga izvući prednosti za život (kuče na sohama, sojenice).
 
<noinclude>
Za ovaj prostor u socijalnoj organizaciji karakteristična je pojava zadružnog života - rodovske zadruge koje su našle svoj odraz u organizaciji gospodarskog života, ali naravno I u samoj zadruge koje su našle svoj odraz u organizaciji gospodarskog života, ali naravno I u samoj kuči - zato nalazimo velikih dimenzija zadružne hiže, koje su prvotno bile na sohama, a kasnije regulacijom rijeka donji prostor ostaje u gospodarskoj funkciji a katni isključivo u stambenoj. Linija sela prati tijek rijeke Save, prema kojoj se odrđuju zabatna pročelja kuća, jednom riječju Sava je mjerilo I pokazatelj u svakodnevnom životu I životnom ciklusu kao I u mijeni gospodarskog ritma.
[[Kategorija:Pomoć| ]]
 
[[af:Wikipedia:Help]]
Ovo područje tijekom prošlosti ulazilo je u područje Vojne krajine, te su se u određenim intervalima podizale dvene stražarske kule ili osmatračnice.
[[als:Wikipedia:Hilfe]]
1985. godine tadašnji Republički zavod za zaščtitu prirode u hrvatskoj zaštitio je površinu od cca 50.000 ha kao park prirode, područje bi s obzirom na površinu I značaj moglo biti proglašeno nacionalnim parkom.
[[am:Help:Contents]]
Nizinsko poplavno područje Save je velikim dijelom kultivirani krajolik s tradicionalnim oblicima ljudske djelatnosti kakva je za sada isključena u nacionalnim parkovima. U ožujku 1990. hrvatska Vlada je donijela Uredbu o Parku prirode Lonjsko polje tako da se na temelju te značajne odluke počela provoditi zaštita. Postavljeni su najvažniji zadaci, izrada plana korištenja prostora I prostorni plan. Reguliranjem zakonskih osnova parka prirode zaustavljena je npr. komasacija u području između sela Čigoča I Lonje u kojima se gnijezde rode. Drugi važan korak jest obnavljanje I poticanje povijesnog načina gradnje drvenih kuća I tradicionalnog načina obrađivanja zemlje. Demokratckim procesima u Hrvatskoj omogućeno je poboljšanje gopodarenja u šumama te formiranje šumskih gospodarastva.
[[an:Wikipedia:Aduya]]
 
[[ang:Help:Innung]]
Nizinsko poplavno područje Save najbolji je primjer kako se pojedina područja nesmiju promatrati nezavisno jedno od drugoga. To isto vrijedi za čovjeka kao I za životinje I biljke. Prečesto se danas zaštituju samo pojedini dijelovi eko-sistema koji nisu stabilni I nemaju sposobnosti samostalne egzistencije bez zajedništva I veze s okolnim područjima. Tradicionalno gospodarstvo pokazuje kako različiti dijelovi nizinskog poplavnog područja zajedno daju jedinstven I funkcionalan sistem: stočarstvo je potrebno za dobivanje stajskog gnojiva kojim se gnoje polja; pašnjaci I livade leže u poplavnom področju gdje im poplave tijekom cijele godine osiguravaju prirodnu gnojidbu.
[[ar:ويكيبيديا:مساعدة]]
 
[[ast:Ayuda:Conteníu]]
Očuvanje krajolika mnogo slabije razvijene regije u Europi ostvaruju prihodima od turizma. To je značaj izivor prihoda bez kojeg se ne bi mogla sačuvati neka prirodna I kultivirana područja te je to temelj njihove zaštite - primjer parka prirode Lonjsko polje sa nizom seoskih cjelina stavlja pred nas izazov koji bi trebalo na takav način riješiti. Selo Krapje leži u zapadnom dijelu savskog naseobenog niza.
[[ay:Help:Contents]]
Sve do godine 1789. sačinjavala je župa Krapjanska zajedno sa Jasenovcem jednu jedinu župu Jasenovačku u carskom kraljevskom okružju Gradiščanskom, pod pokroviteljstvom kralja.
[[az:Kömək:Mündəricət]]
 
[[be:Дапамога:Зьмест]]
1789. razdijelila se od župe Jasenovac župa Krapje sa selima: Drenov Bok, Puska I Plesmo te su utemeljili novu župu Krapjansku sa župnikom I kapelanom, župnim sjedištem u Krapju, a kakos e navodi u matici župe Krapje "od stolice biskupove 17 satih udaljenom". "Spočetka bijaše sve teško, niti je valjala crkva, niti župni dvor, te bi pod vriednim župnikom Josipom Mihakovič teškom mu mukom godine 1917 sadašnji župni dvor sazidan I podignut. Crkva je bila od sama drveta, posvet stara, trošna I propala, više stai nego li Crkvi nalična, te zato pod župnikom Ivanom Dubravaij dne 1. travnja 1832 za ciela 34 srebrna forinta javno prodana. Sadašnja župna crkva, koja je 32 metra dugačka, I 14 metara široka, I do svoda 12 metara visoka, je dobrovoljnim prilozima I razporezom župljanah te bagom milostinjom Njegovog carskog Kralja apostolskog Veličanstva Franjo I. na čast I slavu Sv. Antuna Padovanskoga godine 1829 I 1830 zidana I podizana, a godine 1831 prije goda Sv. Antuna skroz dogotovljena".
[[bg:Помощ:Съдържание]]
 
[[br:Wikipedia:Skoazell]]
 
[[bs:Pomoć:Sadržaj]]
 
[[ca:Viquipèdia:Ajuda]]
SELO KRAPJE - SELO GRADITELJSKE BAŠTINE
[[cs:Nápověda:Obsah]]
 
[[cy:Wicipedia:Cymorth]]
Selo Krapje se nalazi u Posavini, na lijevoj obali Save, u Parku prirode Lonjsko polje, županija sisačko-moslavačka, općina Jasenovac. Ime mu potječe od jedne vrste slatkovodne ribe: šaran - krap. Kuće prate seosku cestu, većim dijelom samo s jedne strane, a cesta tijek rijeke Save. Iza sela na 1 -2 km je rijeka Strug. lako je 80-tih godina prostor između rijeka Save i Struga melioriran - prokopani kanali, još uvijek je okoliš pretežito močvaran. Jedan dio močvarnog djela nazvan Krapje đol je ornitološki rezervat, stanište ptica žličarki. Stanovnici Krapja bavili su se uz poljodjelstvom i ribarstvom po čemu je dobilo ime, a znali su i graditi: lijepe, dobre, funkcionalne drvene kuće. Gradili su ih od planjki hrasta lužnjaka (dub) koji im je kao prirodni materijal bid na dohvat ruke. Zbog prepoznatljivog načina, materijala, stila, gradnje ili kako je zapisano:"zbog visokih kreativnih i estetskih dometa tog graditeljstva", proglašeno je SELOM GRADITELJSKE BAŠTINE dana 23. rujna l995. godine, na Dan europske baštine.
[[da:Wikipedia:Hjælp]]
Danas je to povijesna ruralna cjelina, spomenik I kategorije s očuvanim izvornim tradicionalnim graditeljstvom i folklorom. Žitelji još uvijek žive skladno i u borbi s prirodom, životom koji se ne razlikuje od onoga prije nekoliko desetljeća - ili možda razlikuje?! Stigle su dobrobiti čovječanstva civilizacije i tamo: kuće zidane od cigle, beton, autobusna linija, el. energija, asfalt, prije koju godinu telefon... A otišli su ljudi. Ostale su stare, drvene kuće, prazne, zapuštene... Svjedočeći o proteklom vremenu i kulturi. Neke od kuća izgrađene su i prije 200 godina. Iz oskudnih povijesnih podataka pretpostavlja se da je postanak naselja moguć nakon Karlovačkog mira. 1699. godine doseljavanjem Hrvata iz sisačkog i križevačkog kraja. Giodine 1726. spominje se gradnja kapele Sv. Antuna, drvene, umjesto stare za koju nema podataka. Danas postoji u selu župna crkva koja potječe iz 1831. god. Sve kuće nisu odmah izgrađene na svojim sadašnjim mjestima. nego na drugom mjestu i tako sagrađene prevučene su i više od 100 metara. Nisu rastavljane pa sastavljane, već i sa pokrovom i sa svime u kući prevučene. Predaja kaže da su u to vrijeme žene u kući pripremale hranu za težake.
[[de:Wikipedia:Hilfe]]
Kuće su građene kao prizemnice i katnice na temeljima od hrastovih panjeva ili velikog kamenja, a poslije su ti temelji zamijenjeni ciglom. Neke imaju trijemove i stubište uz kuću obloženo daskama, a neke imaju stubište unutar same kuće. Pokrivene su bile šopom; rogoz, ražena slama ili daščicama. Početkom 20. st kuće su većinom pokrivene crijepom. Za samu izgradnju nisu previše koristili čavle. Gradnja, povezivanje planjki, rađena je stručnim i preciznim izrezivanjem planjki (kutovi) - hrvatski vuglić i korištenjem drvenih klinova - možđenjaka. Pod je bio od planjki ili zemlje. Zidovi su šipkani raskoljenim prućem od jedne vrste vrbe ili ljeske, a zatim ocupani tlakom - smjesa zemlje i pljeve. Završna obrada zidova se radila sa zemljom i pijeskom. Kada bi se osušilo zidovi su krečeni krečom koji su ljudi sami gasili. Strop je od dasaka. Za strop i letve na krovištu korištena je i jelovina. Otkuda? Dolazila je Savom iz Slovenije splavovima -flos. Kako izgleda raspored prostorija u jednoj takvoj kući? U prizemnom djelu su sobe - šute. Jedan dio prostorija koristio se za spavanje, a jedan dio kao Ostava. Na katu je bila soba gdje se također spavalo i obitavalo - iža i kuina.Istaknuti dijelovi kuća su ukrašeni jednostavnim rezbarijama. O svakoj kući trebalo bi jako puno pisati. Koliko imaju zajedničkog, još više imaju različitosti u sebi samoj. rasporedu i unutrašnjoj organizaciji prostora. U sve se može uvjeriti svatko sam, ako ne prije onda 23. rujna 2000. na Dan graditeljske baštine.
[[el:Βικιπαίδεια:Βοήθεια]]
 
[[en:Help:Contents]]
 
[[eo:Helpo:Enhavo]]
 
[[es:Wikipedia:Ayuda]]
[[et:Juhend:Sisukord]]
 
[[eu:Wikipedia:Laguntza]]
Krapje – selo graditeljske baštine
[[fa:ویکی‌پدیا:راهنما]]
Među prvima u Hrvatskoj, po moslavačkim vinogradima, organizirana je Moslavačka vinska cesta, koja omogućava ponudu razgledavanja izuzetno uređenih moslavačkih kleti i kušanja vina. Najznačajniju manifestaciju u Moslavini predstavlja "Voloderska jesen" - svečanost vezana uz berbu grožđa.
[[fi:Wikipedia:Ohje]]
 
[[fo:Hjálp:Innihald]]
Najveći dio kulturno-povijesne baštine koncentriran je u gradu Sisku. Bivša rimska kolonija (Flavia Siscia) sadržava mnogobrojne rimske arheološke nalaze (amfore, natpisi, novac). Iz 16. stoljeća datira Sisačka tvrđava (Stari grad), čija je obnova u tijeku. Uz tvrđavu je vezana veličanstvena pobjeda Hrvata nad Turcima 1593. godine. Postoji i niz poznatih građevina od kojih se posebno izdvajaju Mali kaptol, Veliki kaptol i Stari most od opeke preko Kupe. Gradski muzej Sisak, uz nekoliko zbirki ima i Galeriju sa zbirkom umjetnina. U centru grada Siska nalazi se galerija "Slavo Striegl".
[[fr:Aide:Sommaire]]
[[fy:Wikipedy:Help]]
[[gl:Wikipedia:Axuda]]
[[gn:Help:Contents]]
[[he:עזרה:תפריט ראשי]]
[[hi:विकिपीडिया:सहायता]]
[[hu:Segítség:Tartalom]]
[[ia:Wikipedia:Adjuta]]
[[id:Bantuan:Isi]]
[[ilo:Help:Contents]]
[[io:Help:Helpo]]
[[is:Wikipedia:Handbók]]
[[it:Aiuto:Manuale]]
[[ja:Wikipedia:ヘルプ]]
[[ka:ვიკიპედია:დახმარება]]
[[kn:ಸಹಾಯ:ಪರಿವಿಡಿ]]
[[ko:도움말:목차]]
[[ksh:Wikipedia:Hilfe]]
[[ku:Wîkîpediya:Alîkarî]]
[[kw:Wikipedia:Gweres]]
[[lb:Hëllef:Hëllef]]
[[li:Wikipedia:Help]]
[[lt:Pagalba:Turinys]]
[[lv:Palīdzība:Contents]]
[[map-bms:Wikipedia:Bantuan]]
[[mi:Help:Contents]]
[[mk:Википедија:Помош]]
[[mr:Help:Contents]]
[[ms:Wikipedia:Bantuan]]
[[mt:Għajnuna:Kontenut]]
[[nds:Wikipedia:Hülp]]
[[nds-nl:Help:Wikipedie]]
[[nl:Help:Wikipedia]]
[[nn:Hjelp:Innhald]]
[[no:Hjelp:Portal]]
[[oc:Oiquipedià:Ajuda]]
[[pl:Wikipedia:Pomoc]]
[[pms:Wikipedia:Agiut]]
[[pt:Wikipedia:Ajuda]]
[[qu:Wikipedia:Yanapana]]
[[ro:Wikipedia:Ajutor]]
[[ru:Википедия:Справка]]
[[scn:Help:Aiutu]]
[[se:Help:Contents]]
[[simple:Help:Contents]]
[[sk:Pomoc:Obsah]]
[[sl:Pomoč:Vsebina]]
[[sq:Wikipedia:Ndihmë]]
[[sr:Помоћ:Садржај]]
[[su:Wikipedia:Pitulung]]
[[sv:Wikipedia:Hjälp]]
[[sw:Help:Contents]]
[[tl:Wikipedia:Tulong]]
[[ta:Wikipedia:உதவி]]
[[te:Help:Contents]]
[[th:วิกิพีเดีย:ความช่วยเหลือ]]
[[tr:Yardım:İçindekiler]]
[[uk:Вікіпедія:Довідка]]
[[ur:معاونت:فہرست]]
[[uz:Help:Contents]]
[[vi:Trợ giúp:Mục lục]]
[[wa:Wikipedia:Aidance]]
[[yi:הילף:אינהאַלט]]
[[zh:Help:目录]]
[[zh-classical:Help:協助]]
[[zh-min-nan:Help:Bo̍k-lio̍k]]
</noinclude>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Pomoć:Sadržaj"