Žene u umjetnosti: razlika između inačica

Razlog zašto ima tako malo žena kroz povijest [[umjetnost|umjetnosti]] nije u tome što žene imaju manje talenta za umjetnost, niti u tome što su namjerno zapostavljane u povijesti umjetnosti, već u tome što su im kroz povijest davane drugačije uloge, te nije poticano njihovo likovno obrazovanje niti bavljenje umjetnošću. Osim toga, žene koje su se bavile umjetošću često su svoja djela ostavljala nepotpisanima, a i bavile su se nepostojanim formama umjetnosti, kao što su [[vezenje]] i [[iluminacija|iluminacije]]. To su često bili uporabni predmeti i osjetljivi su na vlagu i temperaturu, te su mnogi od njih izgubljeni. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i [[renesansa|renesansi]] mnoge su žene radile u umjetničkim radionicama, ali djela koja su izlazila iz tih radionica uvijek su bila potpisivana imenom glavnog majstora radionice, a to su uvijek bili muškarci. Na poslijetku, žene su se često potpisivale samo prezimenima koje su preuzele od supruga, te je tako teško pratiti njihov umjetnički razvoj, a u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] na djelima mnogih žena potpisi su promjenjeni iz ženskih u muške, jer ih je tako bilo lakše prodati.

 

==Antika==

Prve umjetnice u povijesti umjetnosti spominju se već u doba [[Stara Grčka|antičke Grčke]]. To su [[Kalipso]], [[Timareta]], [[Olimpija]] i druge, no nažalost njihova djela nisu sačuvana, te o njima saznajemo samo iz pisanih izvora.

 

==Srednji vijek==

U srednjem vijeku, ženske su umjetnice redovito bile ili iz bogate [[Aristokracija|aristokratske]] klase, ili redovnice. Prve su najčešće radile vezove, a druge iluminacije vjerskih rukopisa.

U doba [[barok|baroka]] ženama je postalo dozvoljeno slikati ženske [[akt|aktove]], ali muški akt im je i dalje zabranjen. Najviše slikaju [[mrtva priroda|mrtvu prirodu]], koja postaje najpopularniji [[žanr]] ženskih slikarica. Predstavnice baroka su [[Artemisia Gentileschi]], [[Maria van Oosterwijk]] i [[Rachel Ruysch]].

 

==18. stoljeće==

U osamnaestom stoljeću ženama je u [[Francuska|Francuskoj]] zabranjen ulazak u Akademiju. U [[Engleska|Engleskoj]] su [[1768.]] dvije žene, [[Angelica Kauffmann]] i [[Mary Moser]], bile suosnivačice Likovne Akademije, ali na portretu osnivača akademije nisu prikazane kao muški članovi, već kao manje vrijedne. [[1791.]]je [[Pariški Salon|Salon u Parizu]] otvorio vrata umjetnicima koji nisu članovi Akademije, te su i žene dobile pravo izlagati svoja djela, a i sve češće su bile primane kao učenice poznatih majstora.

 

==19. stoljeće==

 

[[Kategorija:Umjetnost]]