Bilanca plaćanja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Soljanac (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Platna bilanca''' (bilancaje međunarodnihusustavljen plaćanja)iskaz iskazujevrijednosti ukupnusvih vrijednostmeđunarodnih transakcija nekejedne zemlje su inozemstvomodređenom tokomrazdoblju jedneizražen godineu [[valuta|valuti]] neke zemlje.
 
Prema odnosu [[aktiva|aktive]] i [[pasiva|pasive]] platna bilanca može biti:
*Suficitarna - kada je aktiva veća od pasive
*Deficitarna - kada je aktiva manja od pasive
*Uravnotežena - kada je aktiva jednaka pasivi
 
Vodoravno presijecanje platne bilance pokazuje koja vrsta međunarodne transakcije najviše pridonosi suficitarnom, odnosno deficitarnom stanju. Okomiti odnos u platnoj bilanci pokazuje udio pojedine vrste transakcija u platnoj bilanci.
 
== Model platne bilance ==
Danas se najviše primjenjuje model [[MMF]]-a iz [[1977]]. godine. Razlikuju se dvije vrste bilančnih pozicija:
*izvozne stavke ([[engleski jezik|eng.]] ''Credit item'') po kojima se ostvaruje devizni priljev
*uvozne stavke ''(Debit item)'' po kojima se ostvaruje devizni odljev. <br> Razlika predstavlja saldo platne bilance (pozitivan ili negativan).
 
== Uravnoteženje platne bilance ==
Unutarnja ravnnteža je [[tržište|tržišno]] stanje u kojem su ponuda i potražnja uravnotežene (stabilizacija). U tom slučaju vrijednost domaće valute ne [[aprecijacija|aprecira]] i ne [[deprecijacija|deprecira]], te nema potreba za mijenjanjem odnosa domaće i strane valute.
 
Vanjska ravnoteža održava se stabilnim [[devizni tečaj|deviznim tečajem]].
 
Tri su načina uravnoteženja platne bilance po F. Machlupu:
#Stvarno uravnoteženje preko četiri legitimna procesa uravnoteženja: [[deflacija|deflacijom]] [[cijena]] i dohotka u deficitarnim zemljama, [[inflacija|inflacijom]] cijena i dohotka u suficitarnim zemljama, deprecijacijom valute deficitarne zemlje, aprecijacijom valute suficitarne zemlje
# Financiranje depozita smanjenjem monetarnih rezervi, povećnjem zaduženja u inozemstvu, odlaganjem plaćanja dospjelih inozemnih zajmova, smanjenjem zaliha uvezene robe u deficitarnim zemljama, te suprotnim kretanjima u suficitarnim zemljama
#Kompenzatornim korekcijama: smanjenje troškova proizvodnje radi povećanja [[izvoz]]a i smanjenja [[uvoz]]a, supstitucija uvoza, povećanje [[kamatna stopa|kamatne stope]] radi smanjenja odljeva i privlačenja u zemlju stranog kapitala u deficitarnoj zemlji, te suprotne mjere u suficitarnoj zemlji.
 
[[Kategorija:Makroekonomija]]