Inačica od 6. lipnja 2007. u 17:34 uredi Rjecina (razgovor \| doprinosi) 2.633 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 4. srpnja 2007. u 08:41 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: Kako mu je sin Radovan umro još za njegova života, kralja [[Dmitar Zvonimir\|Zvonimira]] naslijedio je 1089. Stjepan II., posljednji [[Dinastija Trpimirović\|Trpimirović]]. Nakon svog neuspjeha da preuzme vlast u razdoblju nakon smrti [[Petar Krešimir IV.\|Petra Krešimira IV.]], Stjepan II. bio je prisiljen živjeti u samostanu sv. Stjepana ~~kod~~pod borovima u [[Split]]au (na poluotoku koji se danas i zove po tom samostanu, Sustipan; današnji gradski predjel). Formalni razlog za život u samostanu postaje navodna bolest, tako da u svojoj darovnici iz [[1078]]. Stjepan piše: "''Ja Stjepan, nekad svijetli herceg Hrvata, shrvan teškom bolešću dozvah k sebi časne svećenike hrvatskoga kraljevstva da mi nađu lijeka za moje grijehe. Po njihovu savjetu pobrinuh se, te se dadoh prenijeti u samostan sv. Stjepana. Tu se odrekoh svih svojih časti i odabrah grobnicu, preporučivši se glavaru samostana da me spominje u svojim molitvama.''" Nakon povlačenja Stjepana II. u samostan, za njega se više nije čulo sve do Zvonimirove smrti 1089., kada ga je hrvatski narod doslovno izvukao iz samostana, te svečano okrunio za kralja.

Stjepan II., hrvatski kralj: razlika između inačica