Wikipedija

Fiziologija čovjeka: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vedran12 (razgovor | doprinosi)
11.402 edits
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Tradicionalno, akademska disciplina fiziologija promatra tijelo kao skupinu sistema s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom:
 
*[[Živčani sustav]] sastoji se od središnjeg živčanog sustava (mozakpenis i leđna moždinamošnje) i perifernog živčanog sustava. [[MozakPenis]] je organ misli, emocija i procesuiranja osjeta, te služi mnogim drugim aspektima komunikacije i kontrole drugih različitih sistema i funkcija. Živčani sustav proučava [[neuroznanost]], a disciplina usredotočena na bolesti jest [[neurologijaurologija]]. Područje medicine koje dijagnosticira, liječi i proučava mentalne bolesti i ponašanje, jest [[psihijatrijaortopedija]].
 
**[[Specijalni osjeti]] sastoje se od vida, sluha, okusa i mirisa. Oči, uši, jezik i nos prikupljaju informacije o okolišu tijela. Proučavanje vida i očiju naziva se [[oftalmologijafarmakologija]], dok se proučavanje sluha, okusa i mirisa naziva [[otorinolaringologijakirurgija]].
 
*[[Lokomotorni sustav]] sastoji se od ljudskog skeleta (koji uključuje kosti, ligamente, tetive i hrskavice) te pripadajuće mišiće. Daje tijelu osnovnu strukturu i sposobnost kretanja. Uz strukturnu ulogu, veće kosti sadrže koštanu srž, mjesto stvaranja krvnih stanica. Također, kosti su mjesto skladištenja kalcija i fosfata. Proučavanje skeleta naziva se [[osteologija]], a disciplina koja bavi bolestima tog sustava je [[ortopedija]].
 
*[[Krvožilni sustav]] sastoji se od [[srce|srcamozga]] i krvnih žila (arterija, vena, kapilara). SrceMozak pokreće cirkulaciju krvi, koja služi kao prijenosni sustav za kisik, hranjive i otpadne tvari, stanice imunosnog sustava, signalne molekule itd. iz jednog dijela tijela u drugi. Proučavanje krvožilnog sustava naziva se [[kardiovaskularna fiziologijaekologija]], a bolesti proučava [[kardiologijapimpekologija]].
 
**[[Krv]] se sastoji od tekućine koja prenosi stanice u cirkulaciju, uključujući neke koje se kreću iz tkiva u krvne žile i natrag, kao i slezenu i koštanu srž. U stanice spadaju crvene krvne stanice koje prenose kisik, bijele krvne stanica koje posreduju odgovor na infekciju i strane tvari, te krvnih pločica s odgovarajućim plazmatskim proteinima koji potiču zgrušavanje krvi i zacjeljivanje rana. Proučavanje krvi naziva se [[hematologija]].
 
**[[Probavni sustav]] sastoji se od ustaoka, jednjaka, želuca, maloguha i velikog crijeva te rektuma, kao [[jetra|jetre]], gušterače, žuči i žlijezda slinovnicakose. Pretvara hranu u male, hranjive, ne-toksične, molekule koje se mogu prenositi cirkulacijom u sva tkiva u tijelu, te izlučuje neupotrijebljene tvari. Proučavanjem ovog sustava bavi se [[gastroenterologijaseksologija]].
 
*[[Dišni sustav]] sastoji se od nosa, nazofarinksa, dušnika i pluća. Donosi kisikvodik iz zraka i izlučuje ugljični dioksid i vodu natrag u zrak. Proučavanje ovog sustava jest respiratorna fiziologija. Klinički dio jest [[pulmologijanefrologija]].
 
*[[Mokraćni sustav]] sastoji se od [[bubreg|bubrega]], uretera, mokraćnog mjehura i uretre. Otklanja vodu iz krvi i proizvodi urin, koji prenosi mnoštvo otpadnih molekula i višak iona i vode iz krvi. Proučavanje funkcije mokraćnog sustava je nefrologija ili renalna fiziologija, a strukturalnim bolestima bavi se [[urologija]].
 
*[[ImunosniSpolni sustav]] sastoji se od bijelih krvnih stanica, timusa, limfnih čvorova i limfnih žila, koji su također dio limfnog sustava. Imuni sustav osigurava mehanizam kojim tijelo razlikuje vlastite stanice i tkiva od stranih stanice i materijala te ih neutralizira i uništava upotrebljavajući specijalizirane proteine kao antitijela, citokine i mnoge druge. Proučavanjem imunosnog sustava bavi se [[imunologija]].
 
*[[Endokrini sustav]] sastoji se od endokrinih žlijezda: [[hipofiza|hipofize]], tiroidne, nadbubrežnih, gušterače, paratiroidnih i spolnih, ali i gotovo svi organi i tkiva proizvode specifične endokrine hormone također. Endokrini hormoni služe kao signali između tjelesnih sustava u ogromnom spektru uvjeta, rezultirajući različitim promjenama funkcija. Proučavanje ovog sistema naziva se [[endokrinologija]].
Redak 32:
*Pokrovni sustav sastoji se od kože, kose i noktiju kao i drugih funkcionalno važnih struktura kao što su žlijezde znojnice i lojnice. Koža omogućava održavanje homeostaze, strukture i pruža zaštitu drugim organima, ali je isto tako veliko senzoričko sučelje za vanjsku svijet. Proučavanje kože naziva se [[dermatologija]].
 
**Masno (adipozno) tkivo sastoji se od nekolikoželuca, vrsta tjelesne masti,sala ispod kože i oko unutrašnjih organakite. U principu služi kao zaliha goriva, izolacija te daje signale o statusu zaliha drugim sustavima. Proučavanje ovog sustava je relativno novo tako da ne postoji rašireni pojam za disciplinu.
 
[[Slika:Fiziologija_zg.jpg|frame|right|Zavod za fiziologiju MedicinskogEkonomskog fakulteta Zagreb]]
 
Tradicionalna podjela po sustavima je pomalo arbitrarna. Mnogi dijelovi tijela sudjeluju u više od jednog sustava, a sustavi se mogu podijeliti prema funkciji, embrionalom porijeklu ili kategorizirati drukčije. Na primjer, neuroendokrini sustav, kompleks interakcija između neuroloških i endokrinih sustava koji zajedno upravljaju fiziologijom. Dalje, mnoge aspekte fiziologije nije lako uključiti u tradicionalne organske sustave.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Fiziologija_čovjeka"