Inačica od 7. lipnja 2007. u 05:02 uredi SashatoBot (razgovor \| doprinosi) 50.034 edits m robot Dodaje: sr:Историја Пољске ← Starija izmjena		Inačica od 13. srpnja 2007. u 10:57 uredi ukloni ovu izmjenu Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:MieszkoDagome.jpg\|thumb\|right\|200px\|[[Mieszko I.]]]] Poljska plemena su u ranom [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] živjela između rijeka [[Visla\|Visle]] i [[Odra\|Odre]]. Ta plemena ujedinio je knez [[~~Mieszko~~Mješko I.]] u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]]. On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići\|Pjastovića]]. Za njegova vladanja [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]]. Mieszko je osnovao i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u. Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri\|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica\|Lužice]], [[Češka\|Češke]], [[Moravska\|Moravske]] i [[Slovačka\|Slovačke]]. [[Boleslav II. Smjeli]] ([[1058]]. – [[1079]].) je izuzeo Poljsku ispod vlasti Svetog Rimskog Carstva i proglasio se kraljem čime je Poljska postala slobodna kraljevina. Redak 8: Od 12. do početka [[15. stoljeće\|15. stoljeća]] Poljska naglo slabi, osamostaljuju se pojedine kneževine, a [[Njemačka\|Nijemci]] se šire na poljska područja. Njihovim dolaskom niču [[grad]]ovi i [[selo\|sela]] i potiče se [[Gospodarstvo\|gospodarski]] razvoj. [[1241]]. godine u Poljsku su provalili [[Tatari]] koji su poharali južne predjele Poljske koje su poljski vladari naseljavali Nijemcima. Tih godina visoki staleži preuzimaju [[njemački jezik]] i običaje, a kako su se Nijemci naselili i uz pogranična područja Poljske, polako Poljska dolazi pod njemački utjecaj. [[1300]]. godine poljsko plemstvo izabire češkog kralja [[Vaclav II.\|Vaclava II.]] za kralja Poljske kako bi se uspješnije oduprijeli njemačkom prodoru, ali to nije uspjelo. Nakon njegove smrti [[1305]]. godine raspala se personalna unije između Poljske i Češke. [[Slika:CasimirtheGreat.jpg\|thumb\|right\|200px\|[[Kazimir III. Veliki]]]] Proces za ujedinjenje poljskih zemalja započeo je u [[14. stoljeće\|14. stoljeću]] kralj [[Vladislav I. Lokietek]] ([[1306]]. – [[1333]].) koji je Poljskoj ponovo pripojio [[Krakow]] i Veliku Poljsku. Jačanje Poljske nastavlja [[Kazimir III. Veliki]] ([[1333]]. – [[1370]].) koji potiče razvoj poljskih gradova pospješivanjem razvoja [[trgovina\|trgovine]] i [[obrt]]a. On kodificira poljsko pravo (Statut Wislicki), potiče kolonizaciju nenaseljenih poljskih područja, te provodi financijske i upravne reforme. Osnovao je i [[Krakovsko sveučilište]] i utemeljio [[Kraljevski vrhovni sud u Krakowu]]. On je bio posljednji poljski vladar iz dinastije Pjastovića, a nakon njegove smrti na poljsko prijestolje dolazi kralj [[~~Ljudevit~~Ludovik I. Anžuvinac]] iz dinastije [[Anžuvinci\|Anžuvinaca]] koji je bio nećak Kazimira III. Nakon njegove smrti na vlast dolazi njegova kći Jadviga koja se udala za [[Litva\|litavskog]] kneza [[Vladislav II.\|Vladislava Jagela]] koji je vladao Poljskom kao Vladislav II. ([[1386]]. – [[1434]].) Izborom za poljskog kralja, on je primio kršćanstvo i uspostavio [[Poljsko-litavska unija\|poljsko-litavsku uniju]]. Nakon uspostave te unije, Poljska je uz pomoć Litve uspijela spriječiti prodor Nijemaca. [[1410]]. godine u bitci kraj [[Grünwald]]a i [[Tonberg]]a teško su porazili [[Teutonci\|Teutonce]]. Nakon smrti Vladislava II., na vlast dolazi [[Vladislav III.]] ([[1434]]. – [[1444]].) koji je kao i Vladislav I. vladao [[Ugarska\|Ugarskom]] i [[Hrvatska\|Hrvatskom]]. Poznat je i pod nazivom Vladislav Varnenčik jer je [[1444]]. poginuo u bitci kraj [[Varna\|Varne]]. Njega je naslijedio [[Kazimir IV.]] ([[1447]]. – [[1492]].) iz dinastije [[Jagelovići\|Jagelovića]] koji je ograničio svoju vlast uspostavom Državnog sabora (sejm) i koji je primorao plemstvo na plaćanje [[porez]]a. Stvorio je jaku poljsku državu osvajanjem Zapadne [[Pruska\|Pruske]], Moldavske i istočnog Pomorja. Redak 14: U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Poljska ulazi u razdoblje unutrašnjih staleških borbi, pa je kralj bio primoran donijeti ''Rodomsku konstituciju'' prema kojoj se zakoni mogu donijeti samo uz pristanak malog i srednjeg plemstva ([[šljahta\|šljahte]]). [[1569]]. godine zaključen je ''[[Lublinski sporazum]]'' prema kojem šljahta bira kralja, a Poljska i Litva čine realnu uniju. [[Slika:Rzeczpospolita 1600.png\|thumb\|right\|200px\|Područja pod vlašću [[Poljsko-litavska unija\|Poljsko-litavske unije]], [[1600]]. godina]] Nakon smrti [[Stjepan ~~Batori~~Bathory\|Stjepana ~~Batorija~~Bathoryja]] ([[1575]]. – [[1586]].), Poljska je ponovo ojačala dolaskom na vlast [[Sigismund III. Vasa\|Sigismunda III.]] ([[1587]]. – [[1632]].) iz [[Švedska\|švedske]] dinastije Vasa, ali joj je moć oslabila za vladavine [[~~Jan~~Ivan II. Kazimir\|~~Jana~~Ivana II. Kazimira]] koji je ratovao protiv [[Rusija\|Rusije]] i Švedske. Poljska u drugoj polovici [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] ratuje i s [[Osmanlijsko carstvo\|Turcima]] i u tim ratovima gubi Podoliju i velika područja na desnoj obali [[Dnjepar\|Dnjepra]]. Ta su joj područja vraćena [[Mir u Srijemskim Karlovcima\|Mirom u Srijemskim Karlovcima]], jer je Poljska pomogla u obrani [[Beč]]a od turskih napada. Pobjede Poljske nad Turcima nisu ojačale kraljevu vlast, a samovolja šljahte postala je sve izraženija. [[1652]]. godine izglasan je zakon ''Liberum veto'' kojim je ozakonjena feudalna anarhija u Poljskoj. Tim je zakonom svaki član jednodomne skupštine u Poljskoj (sejm) mogao spriječiti donošenje bilo kakvog zakona. U ratovima protiv Švedske i Rusije u drugoj polovici [[17. stoljeće\|17. stoljeća]], Poljska gubi veliki dio svojih područja. [[1697]]. godine Saksonski knezovi postaju kraljevi Poljske, čime dolazi do kraja poljske neovisnosti. Potkraj [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] Poljska je podijeljena između Rusije, Austrije i Pruske i prestaje postojati kao država. Nakon [[1815]]. negdašnje poljske zemlje dolaze pod rusku vlast kao [[Kongresna Poljska]] i od [[1863]]. godine Poljska je ruska provincija i predmet intenzivne rusifikacije. Redak 23: Poljska je [[1999]]. godine ušla u [[NATO]] savez, a [[1. svibnja]] [[2004]]. pridružila se [[Europska unija\|Europskoj Uniji]]. ''Vidi također'' [[Popis poljskih vladara]]

Povijest Poljske: razlika između inačica