Wikipedija

Beril: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m robot Dodaje: wo:Beril
+infokutija
Redak 1:
{{Infokutija mineral
{| border=1 cellspacing=0 align=right cellpadding=2 width=300 valign=top style=margin-left:0.5em;
| ime = Beril
|----- align=center bgcolor="#FFF380"
| kategorija = Mineral
!colspan=2 align=center|Beril
| kutija_sirina =
|----- align="center"
| kutija_pozadinska_boja =
|colspan=2|[[Slika:Beryll.jpg|300px|Kristal berila]]
| slika = Beryll.jpg
|----- align=center bgcolor="#FFF380"
| slika_velicina = 250px
!colspan=2|Opće značajke
| naslov =
|-----
| formula = <tt>Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]</tt>
|Kategorija||[[Mineral]]
| molarna_masa =
|-----
| boja = zelena, žutozelenla, plava, zelenoplava, žuta, ružičasta, crvena
|Grupa|| [[ciklosilikati]]
| habitus = dugoprizmatski, kratkostupićasti (ukoliko sadrže Cs ili Rb)
|-----
| sustav = heksagonski
|Kemijska formula || Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]
| sraslaci =
|----- align="center" bgcolor="#FFF380"
| kalavost = slaba po {0001}
!colspan=2|Identifikacija
| lom = školjkast, ljušturast, neravan
|-----
| zilavost =
| [[Boja]] || zelen, žutozelen, plav, ružičast, žut, crven, bezbojan...; boja većinom ovisi o strukturnimastavu primjesama
| tvrdoca = 7,5 - 8
|-----
| sjaj = staklast
| [[Habitus]] || veliki kristali, oblik heksagosnke prizme s terminalnim baznim pinakoidom
| polish =
|-----
| indeks_loma = N<sub>''o''</sub> = 1,567 – 1,610; N<sub>''e''</sub> = 1,564 – 1,599
| [[Kristalni sustav]] i klasa || [[heksagonski kristalni sustav|heksagonska]] holoedrija, 6/m 2/m 2/m
| opticka_svojstva =
|-----
| dvolom =
| [[Kalavost]]|| slaba po {0001}
| disperzija =
|-----
| pleokroizam =
| [[Lom]]|| školjkast
| fluorescencija =
|-----
| apsorpcija =
| [[Mohsova skala tvrdoće|Tvrdoća]] || '''7.5 - 8'''
| ogreb = bijel
|-----
| specificna_tezina =
| [[Sjaj]]|| staklast
| gustoca = 2,63 – 2,97
|-----
| tocka_talista =
| [[Indeks loma svjetlosti]]||
| taljivost =
|-----
| prepoznatljivost =
| [[Pleokroizam]]|| -
| topljivost = netopiv u kiselinama
|-----
| prozirnost = proziran do slabo proziran
| [[Ogreb]]|| bijeli
| drugo =
|-----
| reference =
| [[Specifična težina]]|| 2.63-2.97
}}
|-----
| [[Talište]]||
|-----
| [[Topivost]]|| otporan na kiseline i netopljiv
|-----
| [[Prozirnost]]|| prozirni do poluprozirni
|-----
| Dolazi uz minerale|| [[tinjci]], [[kvarc]], [[euklasi]], [[kalcit]], [[turmalini]], neki [[feldspati]]
|-----
| Ostalo|| plohe prizme često su vertikalno prutane; neki primjerci pokazuju [[asterizam]]; mogu se umjetno sintetizirati; nastaju u [[pegma|pegmi]]
|----- align=center bgcolor="#FFF380"
!colspan=2 align=center|Varijeteti
|-----
|Akvamarin|| plav
|-----
|Biksbit / crveni smaragd|| crveni
|-----
|Gošenit|| bezbojan
|-----
|Heliodor|| žutozelen
|-----
|Morganit|| ružičast do crvenkast
|-----
|Smaragd|| zelen
|-----
|Zlatni beril|| žarko žut
|-----
|}{{tab-predl}}
 
 
'''Beril''' je [[mineral]], berilijsko-aluminijski [[ciklosilikat]] s kemijskom formulom '''Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]'''. Heksagonalni kristali berila veličinom mogu biti vrlo malih dimenzija pa sve do nekoliko metara. Beril ima školjkast [[lom]], [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća]] mu je 7.5-8, a specifična gustoća 2.63-2.80. Ima staklast [[sjaj]] i može biti proziran do poluproziran. [[Kalavost]] mu je slaba po baznom pinakoidu, a [[habitus]] mu je u obliku diheksagonske bipiramide. Čisti beril je bezbojan, ali vrlo često u sebi sadrži primjese pa su prisutni raznobojni varijeteti - bijeli, zeleni, plavi, žuti, crveni.
 
'''Beril''' je [[mineral]], berilijsko-aluminijski [[ciklosilikat]] s kemijskom formulom <tt>Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]</tt>. Heksagonalni kristali berila veličinom mogu biti vrlo malih dimenzija pa sve do nekoliko metara. Beril ima školjkast [[lom]], [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća]] mu je 7.5-8, a specifična gustoća 2.63-2.80. Ima staklast [[sjaj]] i može biti proziran do poluproziran. [[Kalavost]] mu je slaba po baznom pinakoidu, a [[habitus]] mu je u obliku diheksagonske bipiramide. Čisti beril je bezbojan, ali vrlo često u sebi sadrži primjese pa su prisutni raznobojni varijeteti - bijeli, zeleni, plavi, žuti, crveni.
Struktura mu se sastoji od međusobno povezanih šesteročlanih prstenova [Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>], koji su poredanin jedni iznad drugih. Između tih prstenova nalaze se kanali u koje mogu ući kationi poput Na, K, Li, Cs, Ca, itd. ili čak molekula vode. Te strukturne primjese u kanalima određuju boju berila.
 
Struktura mu se sastoji od međusobno povezanih šesteročlanih prstenova <tt>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]</tt>, koji su poredani jedni iznad drugih. Između tih prstenova nalaze se kanali u koje mogu ući kationi poput Na, K, Li, Cs, Ca, itd. ili čak molekula vode. Te strukturne primjese u kanalima određuju boju berila.
 
Primjerci iz Brazila pokazuju [[asterizam]].
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Beril"