Granati: razlika između inačica

Pojavljuju se u mnogo boja, uključujući crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu, ljubičastu, smeđu, crnu, a mogu biti i bezbojni. Najrjeđi je plavi granat, otkriven kasnih [[1990]]-ih u Bekilyu, na [[Madagaskar]]u. On mijenja boju iz plavozelenkaste na danjem svjetlu do tamnoljubičaste pri svjetlosti svijeće (lampe), a to je rezultat relativno visokog udijela [[vanadij]]a (oko 1% <tt>V₂O₃</tt>). I neki drugi varijeteti granata mijenjaju boju. Na danjem svjetlu njihov raspon boja varira od zelene, bež, smeđe, sive do plave, ali pri svjetlosti lampe vidimo ih u crvenkastim do ljubičastim/ružičastim nijansama. Zbog te osobine mijenjanja boja, ovakve granate često mijenjamo s [[aleksandrit]]om.

Granati su [[nezosilikati]] s općenitom formulom '''<tt>X₃Y₂(SiO₄)₃'''</tt>. ''X'' je dvovalentni [[kation]] (<tt>Ca, Mg, Fe²⁺</tt>), a ''Y'' trovalentni kation (<tt>Al, Fe³⁺, Cr</tt>). Kemijski elementi u granatima uključuju [[kalcij]], [[magnezij]], [[aluminij]], dvovalentno i trovalentno [[željezo]], [[krom]], [[mangan]] i [[titan]]. [[Kristal]]i su najčešće u obliku rompskog dodekaedra, deltoidskog ikozitetraedra, te u kombinacijama tih dviju formi. Kristaliziraju u [[kristalni sustav|kubičnom sustavu]], što znači da imau sve tri osi jednake dužine i sve tri osi međusobno okomite. Nemaju [[kalavost]] pa kada se [[lom]]e pod pritiskom, nastaju neravni, oštri komadići.

*Almandin: <tt>Fe₃Al₂(SiO₄)₃</tt>

*Pirop: <tt>Mg₃Al₂(SiO₄)₃</tt>

*Spessartin: <tt>Mn₃Al₂(SiO₄)₃</tt>

Almandin (ili almandit) je moderan dragi kamen. Ime je dobio po Alabandi, regiji u Maloj Aziji, gdje se kamenje vadilo još u antička vremena. Kemijski, almandin je željezno-aluminijski granat, s formulom '''<tt>Fe₃Al₂(SiO₄)₃'''</tt>; tamnocrveni prozirni kamen često nazivamo i dragim te ga koristimo za nakit (najčešći dragi kamen među granatima). Almandin se pojavljuje u metamorfnim stijenama kao što su tinjci, zajedno s mineralima staurolita, kijanita, andaluzita i drugih. Almandin je još poznat i kao orijentalni granat te almandinski rubin.

Dobio je ime prema latinskoj riječi ''pyropos'', što znači vatra. To je žarkocrveni mineral, a po kemijskom sastavu je magnezijsko-aluminijski silikat s formulom '''<tt>Mg₃Al₂(SiO₄)₃'''</tt>, iako magnezij može biti dijelom zamijenjen kalcijem ili dvovalentnim željezom. Boja piropa varira od tamnocrvene do gotovo crne. Prozirni varijeteti koriste se kao drago kamenje za nakit.

Spessartin ili spessartit je mangansko-aluminijski granat, formule '''<tt>Mn₃Al₂(SiO₄)₃'''</tt>. Ime je dobio po Spessartu u [[Bavaria|Bavariji]]. Pojavljuje se najčešće u [[granit]]nim [[pegmatit]]ima te sličnim stijenama, sa niskim udijelom metamorfnih [[filit]]a. Prekrasni narančasto-žuti spessartini nađeni su na Madagaskaru (mandarinski granat). Ljubičasto-crveni spessartini nađeni su u [[riolit]]ima u [[Colorado|Coloradu]] i [[Maine|Maini]].

*Andradit: <tt>Ca₃Fe₂(SiO₄)₃ </tt>

*Grossular: <tt>Ca₃Al₂(SiO₄)₃ </tt>

*Uvarovit: <tt>Ca₃Cr₂(SiO₄)₃</tt>

Andradit je kalcijsko-željezoviti granat, formule '''<tt>Ca₃Fe₂(SiO₄)₃'''</tt> (iako kemijski sastav varira), a može doći u crvenoj, žutoj, smeđoj, zelenoj ili crnoj boji. Prepoznatljive podvarijante su topazolit (žut ili zelen), [[demantoid]] (zelen) i melantit (crn). Andradit nalazimo i u dubokim magmatskim stijenama (kao što je npr. [[sijenit]]) i u serpentinima, škriljavcima te kristalinskom vapnencu. Demantoid se ponekad zove i "smaragd s [[Ural (gorje)|Ural]]a", jer ga pronalazimo tamo, a također je jedan od najskupocjenijih varijeteta granata. Topazolit je zlatnožuti varijetet, a melanit crn.

[[Grossular]] je kalcijsko-aluminijski granat s formulom '''<tt>Ca₃Al₂(SiO₄)₃'''</tt>, iako kalcij ponekad može djelomično biti zamijenjen dvovalentnim željezom, a aluminij trovalentnim željezom. Ime je dobio po botaničkom imenu za ogrozd, ''grossularia'', kao aluziju na zelenu boju grossulara kojeg pronalazimo u [[Sibir]]u. Ostale nijanse uključuju smeđu poput cimeta, crvenu i žutu boju. Zbog svoje tvrdoće koja je manja od tvrdoće [[cirkon]]a, na kojeg liče žuti kristali grsulara, zovu ga još i ''hessonit'', prema [[grčki jezik|grčkoj]] riječi za "podređen". Grossular nalazimo na kontaktu [[metamorfne stijene|metamorfnih]] [[vapnenac]]a i [[vezuvijanit]]a, [[diopsid]]a, [[wollastonit]]a i [[wernerit]]a.

[[Uvarovit]] je kalcijsko-kromski granat s formulom '''<tt>Ca₃Cr₂(SiO₄)₃'''</tt>. Ovo je prilično rijedak granat, žarko zelene boje, a obično ga nalazimo u obliku malih kristala u [[kromit]]u i [[peridotit]]ima, [[serpentinit]]u te [[kimberliti]]ma. Nađen je i u [[mramor]]ima te u [[škriljavac|škriljavcima]] na Uralu te [[Outokumpu]]u, u [[Finska|Finskoj]].

**Goldmanit: <tt>Ca₃V₂(SiO₄)₃ </tt>

**Kimzeyit: <tt>Ca₃(Zr,Ti)₂[(Si,Al,Fe³⁺)O₄]₃</tt>

**Morimotoit: <tt>Ca₃Ti⁴⁺Fe²⁺(SiO₄)₃</tt>

**Schorlomit: <tt>Ca₃(Ti⁴⁺,Fe³⁺)₂[(Si,Ti)O₄]₃ </tt>

**Hidrogrossular: <tt>Ca₃Al₂(SiO₄)_3-x(OH)_4x </tt>

***Hibschit: <tt>Ca₃Al₂(SiO₄)_3-x(OH)_4x</tt> (gdje je x između 0.2 i 1.5)

***Katoit: <tt>Ca₃Al₂(SiO₄)_3-x(OH)_4x</tt> (gdje je x veći od 1.5)

**Knorringit: <tt>Mg₃Cr₂(SiO₄)₃</tt>

**Majorit: <tt>Mg₃(Fe,Al,Si)₂(SiO₄)₃</tt>

**Calderit: <tt>Mn₃Fe³⁺₂(SiO₄)₃</tt>

[[Knorringit]] je magnezijsko-kromski granat s formulom '''<tt>Mg₃Cr₂(SiO₄)₃'''</tt>.

U [[itrij]]sko-željezovitom granatu (YIG), <tt>Y₃Fe₂(FeO₄)₃</tt>, pet željezo(III) iona okupiraju dva oktaedarske i tri tetraedarske stranice, s itrij(III) ionima koordiniranim s osam [[kisik]]ovih iona u nepravilnoj kocki. Ioni željeza na dvije strane u koordinaciji imaju različit [[spin]], što rezultira [[magnet]]ičnim ponašanjem. Zamjenom specifičnih dijelova s, npr. elementima rijetkih zemalja, mogu se dobiti zanimljiva svojstva minerala.

Jedan primjer za to je [[gadolinij]]sko-[[galij]]ski granat, <tt>Gd₃Ga₂(GaO₄)₃</tt>, koji se sintetizira za upotrebu memorije s magnetskim mjehurićima.

Itrijsko-aluminijski granat (YAG), <tt>Y₃Al₂(AlO₄)₃</tt>, koristi se kao sintetički dragi kamen. Kada mu se doda [[neodimij]] (<tt>Nd³⁺</tt>), ovaj YAl-granat se koristi kao medij u [[laser]]ima.

Granati su također korisni pri definiranju metamorfnih facijesa stijena. Na primjer, [[eklogit]] može biti definiran kao stijena iz [[bazalt]]ne serije, ali većinom se sastoji od granata i [[omfacit]]a. [[Pirop]]om bogati granati su ograničeni na relativno visokotlačne metamorfne stijene, kao što su one u dubljoj Zemljinoj kori te u plaštu. [[Peridotit]]i mogu sadržavati [[plagioklas]]e ili aluminijem bogate [[spinel]]e, ili pak piropom bogate granate, a prisutnost bilo kojeg od ova tri minerala daje nam podatke o temperaturi i tlaku pri kojima bi ti minerali mogli koegzistirati s [[olivin]]ima i [[pirokseni]]ma: ta tri minerala pojavljuju se tim redom pri povećanju tlaka radi stabilnosti skupine peridotitnih minerala. Dakle, granatni peridotiti nastaju u dubokoj unutrašnjosti Zemlje. [[Ksenoliti]] iz granatnih peridotita vađeni su s dubine veće od 100 km, a granati iz takvih ksenolita koriste se kao indikatori za [[kimberlit]]e, stijene u kojima nalazimo [[dijamant]]e. Na dubinama od oko 300 do 400 km piroksenska komponenta se razgrađuje u granate, tako što se zamjenjuju (<tt>Mg,Fe</tt>) i Si s 2Al u oktaedrima (Y) granatne strukture, stvarajući neuobičajeno [[silicij]]em bogati granat čija čvrsta otopina sliči majoritu. Takav silicijem bogati granat nađen je kao inkluzija u dijamantima.