Inačica od 26. ožujka 2007. u 00:07 uredi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 32.865 edits m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse ← Starija izmjena		Inačica od 18. srpnja 2007. u 00:28 uredi ukloni ovu izmjenu Sanja Simat (razgovor \| doprinosi) 1.021 edit infokutija + sitnice Novija izmjena →
Redak 1: {{Infokutija mineral Grupa '''piroksena''' je grupa [[Silikati\|silikatnih]] minerala (točnije: [[inosilikati]]) koja ima vrlo veliku ulogu u izgradnji mnogih [[magmatske stijene\|magmatskih]] i [[metamorfne stijene\|metamorfnih]] stijena. Svi imaju zajedničku strukturu, koju tvore jednostruki lanci silikatnih tetraedara, a kristaliziraju u [[monoklinski kristalni sustav\|monoklinskom]] ili [[rompski kristalni sustav\|rompskom]] kristalnom sustavu. Pirokseni imaju opću formulu '''XY(Si,Al)<sub>2</sub>O<sub>6</sub>''' (gdje ''X'' stoji za [[kalcij]], [[natrij]], dvovalentno [[željezo]] i [[magnezij]] te, rjeđe, za [[cink]], [[mangan]] i [[litij]], a ''Y'' predstavlja ione manjeg radijusa, kao što su [[krom]], [[aluminij]], trovalentno [[željezo]], [[mangan]], [[magnezij]], [[skandij]], [[titan]], [[vanadij]] pa čak i dvovalentno željezo). Iako je aluminij često zamijenjen [[silicij]]em kod drugih silikata, zamjena se kod većine piroksena događa samo u ograničenim količinama.▼ \| ime = Piroksen \| kategorija = Mineral \| kutija_sirina = \| kutija_pozadinska_boja = \| slika = Peridot in basalt.jpg \| slika_velicina = 250px \| naslov = \| formula = <tt>''M2M1T<sub>2</sub>O<sub>6</sub>''</tt> \| molarna_masa = \| boja = \| habitus = kratkoprizmatični \| sustav = rompski (''ortopirokseni''), monoklinski (''klinopirokseni'') \| sraslaci = \| kalavost = dobra po {210} (''ortopirokseni''), dobra po {110} (''klinopirokseni'') \| lom = \| zilavost = \| tvrdoca = \| sjaj = \| polish = \| indeks_loma = \| opticka_svojstva = \| dvolom = \| disperzija = \| pleokroizam = slab ili ne postoji \| fluorescencija = \| apsorpcija = \| ogreb = \| specificna_tezina = \| gustoca = \| tocka_talista = \| taljivost = \| prepoznatljivost = \| topljivost = \| prozirnost = \| drugo = \| reference = }} ▲Grupa '''piroksena''' je grupa [[Silikati\|silikatnih]] minerala (točnije: [[inosilikati]]) koja ima vrlo veliku ulogu u izgradnji mnogih [[magmatske stijene\|magmatskih]] i [[metamorfne stijene\|metamorfnih]] stijena. Svi imaju zajedničku strukturu, koju tvore jednostruki lanci silikatnih tetraedara, a kristaliziraju u [[monoklinski kristalni sustav\|monoklinskom]] ili [[rompski kristalni sustav\|rompskom]] kristalnom sustavu. Pirokseni imaju opću formulu ~~'''~~<tt>XY(Si,Al)<sub>2</sub>O<sub>6</sub>~~'''~~</tt> (gdje ''X'' stoji za [[kalcij]], [[natrij]], dvovalentno [[željezo]] i [[magnezij]] te, rjeđe, za [[cink]], [[mangan]] i [[litij]], a ''Y'' predstavlja ione manjeg radijusa, kao što su [[krom]], [[aluminij]], trovalentno [[željezo]], [[mangan]], [[magnezij]], [[skandij]], [[titan]], [[vanadij]] pa čak i dvovalentno željezo). Iako je aluminij često zamijenjen [[silicij]]em kod drugih silikata, zamjena se kod većine piroksena događa samo u ograničenim količinama. == Porijeklo imena == [[Slika:Peridot in basalt.jpg\|thumb\|'''Slika 1:''' [[Ksenolit]] - [[Peridotiti\|peridotit]] iz Zemljinog [[Plašt (geologija)\|plašta]] sa zelenim [[peridot]]om ([[olivin]]om) i crnim piroksenskim kristalima; indijanski rezervat San Carlos, Gila, Arizona, SAD.]] Ime piroksena dolazi od [[Grčki jezik\|grčkih]] riječi koje u prijevodu znače ''vatra'' i ''stranac''. Ime su dobili zbog toga što su prisutni u vulkanskim lavama, gdje ponekad kristaliziraju unutar [[vulkansko staklo\|vulkanskog stakla]]; pretpostavljalo se da su tamo dospjeli kao nečistoće pa otud onda ime "stranac u vatri". No, oni su zapravo minerali koji su kristalizirali puno prije no je lava eruptirala. Line 14 ⟶ 53: Lančana silikatna struktura piroksena nudi niz mogućnosti u ugrađivanju različitih kationa pa su imena piroksena prvenstveno definirana njihovom kemijskom strukturom. Pirokseni dobivaju imena prema kemijskim vrstama koje okružuju oktaedre ''X'' (ili M1) i ''Y'' (ili M2) te tetraedre ''T''. Međunarodna Mineraloška Udruga - Komisija za nove minerale i mineralna imena ([http://www.geo.vu.nl/~ima-cnmmn/ CNMMN]) danas broji dvadeset mineralnih imena, a 105 imena koja su se prije koristila danas u odbačena. Tipični pirokseni većinom su građeni od <tt>[SiO<sub>4</sub>]</tt> -tetraedara, a dominantni su dvovalentni ioni u oba oktaedra (''X'' i ''Y''), tako da dobivaju aproksimativnu formulu ~~'''~~<tt>XYT<sub>2</sub>O<sub>6</sub>~~'''~~</tt>. Imena čestih kalcijsko-željezovito-magnezijskih piroksena definirana su u "piroksenskom četverokutu" (trapezu) na slici 2. [[enstatit]]sko-[[ferosilit]]na serija ([Mg,Fe]SiO<sub>3</sub>) sadrži do 5 molarnih udjela [[kalcij]]a te se javlja u tri [[polimorfi\|polimorfa]] - kao rompski [[ortoenstatit]] i [[protoenstatit]] te kao monoklinski [[klinoenstatit]] (te kao ekvivalent [[ferosilit]]). Povećanjem udjela kalcija onemogućuje se stvaranje rompsih faza i ''pigeonita'' <tt>([Mg,Fe,Ca][Mg,Fe]Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>)</tt> pa kristaliziraju samo monoklinski pirokseni. Ne postoji kompletna čvrsta otopina s kalcijskim udjelom, a Mg-Fe-Ca pirokseni s molarnim udjelom kalcija od 15 do 25% kao takvi nisu stabilni. To dovodi do praznine u seriji između pigeonita i [[augit]]a. Tu postoji proizvoljna separacija između augita i čvrste otopine [[diopsid]]a i [[hedenbergita]] <tt>(CaMgSi<sub>2</sub>O<sub>6<(/sub> - CaFeSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub>)</tt>. Podjela je napravljena na 45% molarnog udjela kalcija. Kako kalcijev ion ne može upotpuniti ''Y''-oktaedar, pirokseni s više od 50% udjela [[kalcij\|Ca]] ne postoje. Sličan mineral, [[wollastonit]], u seriji ima hipotetsku kemijsku formulu kalcijskog krajnjeg člana, no važne strukturne razlike ga nikako ne mogu smjestiti u istu grupu s piroksenima. Line 22 ⟶ 61: Magnezij, kalcij i željezo su bez sumnje jedini kationi koji mogu ispuniti ''X'' i ''Y'' oktaedre u piroksenskoj strukturi. Druga važna serija piroksena jesu minerali bogati [[natrij]]em. Njihova nomenklatura vidljiva je na Slici 3. Inkluzije natrija, koji ima naboj +1, u piroksenima ukazuju na potrebu mineralne strukture za popunjavanjem "nedostatnog" pozitivnog naboja. U [[~~žadeit~~jadeit]]u i [[~~egirin~~aegirin]]u taj se nedostatak na mjestu ''X'' popunjava inkluzijama trovalentnih kationa (najčešće su to Al i Fe<sup>3+</sup>). Natrijski pirokseni s više od 20% molarnog udjela kalcija, magnezija i dvovalentnog željeza poznati su pod imenom [[omfacit]] i [[~~egirin~~aegirin-augit]], a ako je taj postotak veći od 80% minerali spadaju u grupu ''piroksenskog četverokuta'' prikazanog na Slici 2. Line 75 ⟶ 114: U poziciranju iona iz tablice, osnovno je pravilo krenuti s lijeva na desno te najprije valja pozicirati sve silicijeve ione na ''T''-pozicije. Zatim se aluminijevi ioni slažu na ostala slobodna mjesta u tetraedrima te se, konačno, popunjavaju mjesta s trovalentnim željezom. Višak aluminija i željeza može se uklopiti na ''X''-pozicije, a preostali ioni na ''Y''-poziciju. Potrebno je naglasiti da ovaj način slaganja iona u svrhu postizanja neutralnog naboja ne slijede svi mehanizmi stvaranja piroksena, te postoji nekoliko alternativnih shema: # Česte su zamjene jednovalentnih i trovalentnih iona na ''Y'' i ''X'' pozicijama s dvostrukim ionima. Na primjer, [[Natrij\|Na]] i [[Aluminij\|Al]] zajedno daju [[~~žadeit~~jadeit]] (<tt>NaAlSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>). # Dvostruke zamjene jednovalentnih iona na ''Y''-poziciji i mješavina jednakog broja dvovalentnih i četverovalentnih iona na ''X''poziciji. To dovodi do stvaranja npr. <tt>NaFe<sup>2+</sup><sub>0.5</sub>Ti<sup>4+</sup><sub>0.5</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>. # Zamjena po Tschermaku, gdje trovalentni ioni zauzimaju ''X'' i ''T'' pozicije što dovodi do npr. <tt>CaAlAlSiO<sub>6</sub></tt>. U prirodi se, kod nekih minerala, može naći više od jedne zamjene. Line 105 ⟶ 144: Ortopirokseni (kristaliziraju u [[rompski kristalni sustav\|rompskom]] kristalnom sustavu) * Donpeacorit, <tt>(MgMn)MgSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> [[Enstatit]], <tt>Mg<sub>2</sub>SiO<sub>6</sub></tt> [[Ferosilit]], <tt>FeMgSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> ** Nchwaningit (hidatizirani Mg-silikat) [[Schefferit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Mn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> [[Cinkov schefferit]], <tt>Ca(Mg,Mn,Zn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> [[Jeffersonit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Mn,Zn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> [[Leukaugit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Al)(Al,Si)<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt> *[[Kalcij-Tschermakova molekula]], <tt>CaAlAlSiO<sub>6</sub></tt> == Vidi još:==

Pirokseni: razlika između inačica