Rastušje: razlika između inačica

'''Rastušje''' je malo [[Slavonija|slavonsko]] [[selo]] u blizini [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]].

 

Geografska širina 45°12'14”N, geografska dužina 15°37'18”E, nadmorska visina 139 m. Rastušje je naselje u općini [[Podcrkavlje]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-Posavskoj županiji]]. Smješteno je nedaleko od [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], na južnim padinama [[Dilj|Dilj-gore]], u mikroregiji Prigorja planinskoga niza [[Psunj]] – [[Požeška gora]] – [[Dilj|Dilj-gora]] Slavonskoga međurječja, 3 km jugoistočno od naselja [[Podcrkavlje|Podcrkavlja]]. Ima 279 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2001. godine), a površina mu je 4,08 km2, uglavnom pod oranicama i šumama. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, šumarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, trgovina i ugostiteljstvo. Nalazi se na državnoj cesti D53 ([[Donji Miholjac]] (granica [[Mađarska|Republike Mađarske]]) – [[Našice]] – [[Slavonski Brod]] (granica [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]])). Pripada poštanskom uredu 35107 [[Podvinje]] i ima pozivni broj 035. Također, pripada rimokatoličkoj [http://zsa.podvinje.org župi sv. Antuna Padovanskog iz Podvinja], Slavonskobrodski dekanat [[Đakovačka i Srijemska biskupija|Đakovačke i Srijemske biskupije]].

 

Ime Rastušje ne spominje se u srednjvjekovnim ispravama pa se čini da je ono naseljeno u tursko doba. Kad su Turci napustili [[Slavonski Brod]], u Rastušju je ostalo sedam naseljenih kuća. Njihovi vlasnici bijahu Antun Dragić, Antun Pogadić, Ilija Đurić, Petar Bošnjak, Juro Pogadić, Juro Vulasinović i Mato Bošnjak, svi rimokatoličke vjeroispovijesti. Prilikom kanonske vizitacije 1746. godine zabilježeno je da u Rastušju ima 18 kuća sa 145 stanovnika. Katastarski plan iz 1781. godine daje uvid u tadašnje rastuške posjede. Uspoređujući ga sa katastarskim planom iz 1858. godine ne uočava se značajnije povećanje sela. Na njemu je označena kapelica Sv. Vida, na mjestu današnjeg groblja. Najveći broj stanovnika zabilježen je popisom iz 1961. godine kada ih je bilo 302 i od tada broj opada ili stagnira, uglavnom zbog preseljavanja ljudi u obližnje gradove (poglavito [[Slavonski Brod]]).

 

[[Dragutin Tadijanović]] je rođen u Rastušju 4. studenog 1905. godine. Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u povijesti. Napisao je oko 500 pjesama i objavio ih u dvadesetak zbirki. Neke od poznatijih pjesama su: "Visoka žuta žita", "Dugo u noć, u zimsku bijelu noć", "Sunce nad oranicama", "Da sam ja učiteljica", "Nosim sve torbe a nisam magarac", "Prsten", "Lutanje",... a neke od poznatijih zbirki su: "Lirika", "Sunce nad oranicama", "Pepeo srca", "Dani djetinjstva", "Tuga zemlje", "Srebrne svirale", "Prsten",... Umro je 27. lipnja 2007. u [[Zagreb]]u.

 

U Rastušju je rođen i Blaž Tadijanović, i to 1728. godine. Bio je [[Franjevci|franjevac]] i pisac prvog svjetovnog djela hrvatske prosvjetiteljske književnosti u [[Slavonija|Slavoniji]]. Najpoznatije mu je djelo gramatički priručnik i rječnik: "Svašta pomalo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik". Umro je 1787. u [[Cernik]]u.

[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]