Razlika između inačica stranice »Goriška«

Dodano 2.108 bajtova ,  prije 13 godina
m
dovršeno
m (dodani izvori)
m (dovršeno)
'''Goriška''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Goriška grofovija''; [[talijanski jezik|tal.]] ''Contea di Gorizia''; [[furlanski jezik|furlanski:]] ''Contee di Gurize''; [[njemački jezik|njem.]] ''Grafschaft Görz'') naziv je povijesne [[grofovija|grofovije]] koja se prostirala oko [[Gorica|Gorice]] (tal. Gorizia) u [[Furlanija-Julijska krajina|Furlaniji-Julijskoj krajini]] u današnjoj [[Italija|Italiji]], te u dijelu [[Primorska|Primorske]] u današnjoj [[Slovenija|Sloveniji]].
 
==Povijest==
Prvi [[grof]] Gorice, Meinhard I., spominje se već [[1127]]., no grofovija je kroz sljedeća stoljeća vrlo često mijenjala granice, na što su utjecale borbe [[Akvilejski patrijarhat|Akvilejskim patrijarhatom]] i okolnim zemljama, kao i podjela teritorija oko dva središta, onog oko gornjeg toka [[Drava|Drave]], te onog oko same Gorice. Na vrhuncu svoje moći grofovija je bila sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad joj je pripojen [[Tirol]]. Po ubojstvu grofa Henrika III. ([[1323]].) njezina je snaga počela slabiti te je sve više potpadala pod utjecaj snažnih susjeda, [[Mleci|Mletaka]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
 
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] istočni dijelovi nekadašnje grofovije pripali su [[Slovenija|Sloveniji]] unutar [[SFRJ]], te i danas čine dio [[Primorska|Primorske]].
 
==Kultura==
Grofovija Gorice i Gradišča bila je multikulturalno područje u kojem su [[Slaveni|slavenski]], [[Germani|germanski]] i [[Latini|latinski]] stanovnici živjeli izmiješani, a uprava je poštovala prava manjina. Nije neobično da ljudi toga područja govore tri jezika.
 
===Furlanski jezik===
Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Gorica je bila važno i živo središte [[Furlanski jezik|furlanskoga jezika]], te su svoja ponovljena izdanja doživjele mnoge stare knjige, nova su djela objavljivana, zahvaljujući i činjenici da je i [[plemstvo]] rabilo taj jezik, za razliku od Udina gdje se radije služilo [[Venetski jezik|venetskim jezikom]]. Gorički oblik toga jezika bio je uvijek obilježen utjecajima talijanskoga i njemačkoga jezika, te ga znanstvenici drže manje čistom varijantom, a sama Gorica nikad nije u potpunosti smatrana dijelom furlanskoga govornog područja. Još i danas se na području nekadašnje grofovije govori ovim jezikom.
 
Za furlanski jezik bitna je i činjenica da je u Grofoviji Gorica i Gradiška proveden jedini [[popis stanovništva]] u kojem je zabilježen i broj govornika toga jezika. Tako je prema popisu iz [[1857]]. u grofoviji bilo 48.841 [[Furlanci|Furlanac]], 130.748 [[Slovenci|Slovenaca]], 15.134 [[Talijani|Talijana]] i 2.150 [[Nijemci|Nijemaca]]. Sljedeći popis proveden [[1921]]., ubrzo nakon pripojenja Italiji, pokazao je slične odnose.
 
==Površina i stanovništvo==
Podaci za [[1910]]. godinu:
*Površina: 2.918 km<sup>2</sup>
*Broj stanovnika: 260.721
*Gustoća naseljenosti: 89,3 osobe/km<sup>2</sup>
*Etnički sastav:
**[[Slovenci]]: 154.564 (58%)
**[[Talijani]] (uključujući Furlance): 90.119 (36%)
**[[Nijemci]]: 4.486 (2%)
 
==Okruzi grofovije==
*Grad [[Gorica]] (tal. ''Città di Gorizia''; njem. ''Stadt Görz'')
*Pokrajina Gorica (njem. ''Görz Land'')
*Gradišče (tal. i njem. ''Gradisca'')
*[[Tržič]] (tal. i njem. ''[[Monfalcone]]'')
*[[Sežana]] (tal. i njem. ''Sesana'')
*[[Tolmin]] (njem. ''Tomein'')
 
==Literatura==
* Marko Simić: ''Auf den Spuren der Isonzofront'', Mohorjeva Hermagoras, Klagenfurt-Laibach-Wien 2004; ISBN 3-85013-884-4
*Peter Štih, ''Studien zur Geschichte der Grafen von Görz'', R. Oldenbourg Verlag Wien München 1996, ISBN 3-7029-0405-0 Oldenbourg Wien; ISBN 3-486-64834-9 Oldenbourg München.
 
==Vidi također==
*[[Nova Gorica]]
*[[Slobodni teritorij Trsta]]
*[[Furlanija-Julijska krajina]]
 
{{Slovenske pokrajine}}
16.472

uređivanja