Mavrov brevijar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Donatus (razgovor | doprinosi)
m uklonio {{bolji naslov}}
mNema sažetka uređivanja
Redak 3:
 
Brevijari su crkvene knjige s tekstovima koji se svakoga dana u godini čitaju u crkvi. To su bitne religijske knjige koje su zauzimale osobito važno mjesto u životu popova glagoljaša. Mnogi srednjovjekovni brevijari (lat. brevis, kratak, breviarium, kratak popis, pregled) ili časoslovi kao dodatak sadrže ''computus'', po kojem su se određivali blagdani i druga kalendarska pitanja. Tako je na području [[Krk]]a sačuvano više brevijara, a za povijest astronomije osobito je zanimljiv Mavrov brevijar, iz XV stoljeća, izrađen 1460. godine za vrbničkoga popa Mavra.
Otok Krk, posebice [[Vrbnik]], u srednjem je vijeku obilovao glagoljaškim svećenstvom. Stoga su krčki svećenici često odlazili u pastorizaciju na istarski teren, ali i u južne hrvatske krajeve, čime su kulturno povezivali najstarija glagoljaška područja. Tako je poznato da je vrbnički pop Mavro oko 1475. godine bio u Konavlima te je vrlo vjerojatno bio i osobno u kontaktu s dubrovačkim svećenicima i učenjacima toga vremena. Tri godine ranije umrli su [[Ivan Vitez]] i [[Ivan Česmički]] te je to vrijeme raspada znanstvenoga i kulturnog kruga na dvoru hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša, [[Gjin Gazulli]] je umro u [[Dubrovnik]]u 1465. godine, deset godina prije Mavrovog dolaska u [[Konavle]], a [[Juraj Dragišić]] je u to je vrijeme bio u Italiji. No, Mavro sigurno nije ostao izoliran od znanstvenih zbivanja toga vremena i prostora te je želio brevijar s komputskim računom. Brevijar za vrbničkoga popa Mavra napisao je đakon (žakan) [[Blaž Baromić]], a dovršio 1471. godine, izradom [[kalendar]]a, pop Jure iz [[Baške[]|Baška]], koji je izradio komputističke krugove i njihovo tumačenje te ih dodao Mavrovom brevijaru. Na jednoj je stranici dan krug zlatnih slova i epakta, a na drugoj krug nedjeljnih slova. U krugovima su upisana slova koja odgovaraju pojedinim brojevima. Nedjeljna slova služila su za određivanje dana u mjesecu. Epakti su brojevi koji su jednaki broju dana od mlađaka do željenoga dana, obično proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice, a služili su za određivanje datuma [[Uskrs]]a. Strogo određenim postupcima koji su dani ispod donesenih krugova, određivani su željeni dani u godini. Glagoljski brevijar popa Mavra otkriven je u vlasništvu Umberta Pezzolija u [[Rim]]u, a uz ostalo potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u njemu sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigiranog na hrvatskom tlu.
 
Navedeni primjeri sačuvanih rukopisa ukazuju na važnost pridavanu astronomiji u obrazovanim krugovima hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i svezi nebeskih zakonitosti i događaja u crkvenoj godini. Bilo je potrebno mnogo truda i vremena da se izradi kalendar, da se odredi uskrsna nedjelja, a također da se pritom kalendar prilagodi i mjesnim običajima i slavljenjima svetaca.