Razlika između inačica stranice »Rastušje«

Dodana 42 bajta ,  prije 13 godina
Neki pojam ne treba imati više od jedne wikipoveznice u tekstu! (npr. Slavonski Brod).
m
(Neki pojam ne treba imati više od jedne wikipoveznice u tekstu! (npr. Slavonski Brod).)
 
== Geografski i demografski podaci ==
Geografska širina 45°12'14”N, geografska dužina 15°37'18”E, nadmorska visina 139 m. Rastušje je naselje u općini [[Podcrkavlje]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-Posavskoj županiji]]. Smješteno je nedaleko od [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], na južnim padinama [[Dilj|Dilj-gore]], u mikroregiji Prigorja planinskoga niza [[Psunj]] – [[Požeška gora]] – [[Dilj|Dilj-gora]] Slavonskoga međurječja, 3 km jugoistočno od naselja [[Podcrkavlje|Podcrkavlja]]. Ima 279 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2001. godine), a površina mu je 4,08 km2, uglavnom pod oranicama i šumama. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, šumarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, trgovina i ugostiteljstvo. Nalazi se na državnoj cesti D53 ([[Donji Miholjac]] (granica [[Mađarska|Republike Mađarske]]) – [[Našice]] – [[Slavonski Brod]] (granica [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]])). Pripada poštanskom uredu 35107 [[Podvinje]] i ima pozivni broj 035. Također, pripada rimokatoličkoj [http://zsa.podvinje.org župi sv. Antuna Padovanskog iz Podvinja], Slavonskobrodski dekanat [[Đakovačka i Srijemska biskupija|Đakovačke i Srijemske biskupije]].
 
== Povijest ==
Ime Rastušje ne spominje se u srednjovjekovnim ispravama pa se čini da je ono naseljeno u tursko doba. Kad su [[Turci]] napustili [[Slavonski Brod]], u Rastušju je ostalo sedam naseljenih kuća. Njihovi vlasnici bijahu Antun Dragić, Antun Pogadić, Ilija Đurić, Petar Bošnjak, Juro Pogadić, Juro Vulasinović i Mato Bošnjak, svi [[rimokatolici|rimokatoličke]] vjeroispovijesti. Prilikom kanonske vizitacije [[1746]]. godine zabilježeno je da u Rastušju ima 18 kuća sa 145 stanovnika. Katastarski[[Katastar]]ski plan iz [[1781]]. godine daje uvid u tadašnje rastuške posjede. Uspoređujući ga sa katastarskim planom iz [[1858]]. godine ne uočava se značajnije povećanje sela. Na njemu je označena kapelica Sv. Vida, na mjestu današnjeg groblja. Najveći broj stanovnika zabilježen je popisom iz [[1961]]. godine kada ih je bilo 302 i od tada broj opada ili stagnira, uglavnom zbog preseljavanja ljudi u obližnje gradove (poglavito [[Slavonski Brod]]).
 
== Znameniti ljudi ==
[[Dragutin Tadijanović]] je rođen u Rastušju [[4. studenog]] [[1905]]. godine. Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u povijesti. Napisao je oko 500 pjesama i objavio ih u dvadesetak zbirki. Neke od poznatijih pjesama su: "''Visoka žuta žita"'', "''Dugo u noć, u zimsku bijelu noć"'', "''Sunce nad oranicama"'', "''Da sam ja učiteljica"'', "''Nosim sve torbe a nisam magarac"'', "''Prsten"'', "''Lutanje"'',... a neke od poznatijih zbirki su: "''Lirika"'', "''Sunce nad oranicama"'', "''Pepeo srca"'', "''Dani djetinjstva"'', "''Tuga zemlje"'', "''Srebrne svirale"'', "''Prsten",''... Umro je [[27. lipnja]] [[2007]]. u [[Zagreb]]u.
 
U Rastušju je rođen i [[Blaž Tadijanović]], i to [[1728]]. godine. Bio je [[Franjevci|franjevac]] i pisac prvog svjetovnog djela hrvatske prosvjetiteljske književnosti u [[Slavonija|Slavoniji]]. Najpoznatije mu je djelo [[gramatika|gramatički]] priručnik i rječnik: "''Svašta pomalo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik"''. Umro je [[1787]]. u [[Cernik]]u.
[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]
2.987

uređivanja