'''Jožef Košič :''' ([[mađarski jezik|mađ .:]] .: '''Kossics József''' ) ( [[Bogojina]] ili ''Bagonya'', [[Slovenija]], oko [[9. listopada]] [[1788]]. - [[ BogojinaGornji Senik]], [[Mađarska]] -, [[26. prosinca]] [[1867]]. ) [[ Gornji SenikSlovenija|slovenski]] je pisac, [[ Mađarskaetnolog]] ) slovenski etnolog, pisac, pjesnik, povjesničar , rimskoi katolički[[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] svećenik , [[Hrvati|hrvatskog ]] podrijetla. ▼{{mergetalk}}
{{prijevod}}
{{krive wp}}
▲'''Jožef Košič:''' [[mađarski jezik|mađ.:]] '''Kossics József''' (oko [[9. listopada]] [[1788]]. [[Bogojina]], [[Mađarska]] - [[26. prosinca]] [[1867]]. [[Gornji Senik]], [[Mađarska]]) slovenski etnolog, pisac, pjesnik, povjesničar, rimsko katolički svećenik, hrvatskog podrijetla.
Rođen je u mjestu [[BogojinaPrekmurje|Prekmurju]], (''Bagonya'') kodu [[Murska SobotaMađarska|Mađarskoj]] (''Muraszombat''). Njegov otac str.je bio [[Jožef Košič]] [[Varaždin|varaždinski]] školmeštar. Bratučitelj, Franjobrat KošičFranje Košiča, također svećenik,svećenika uiz [[Zagreb]]a. (županija)|županijuMajka Zagrebmu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz [[Ivanec|Ivanca]].
Pohađao je [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Kiseg]]u (mađ. ''Kőszeg'') i [[Sambotel]]u (mađ. ''Szombathely''). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincu, Turnišću (''Bántornya''), Rogašovcima (''Szarvaslak''), i [[Sveti Juraj|Svetom Jurju]]. Svećeničku službu isprva je obavljao u [[Donji Senik|Donjem Seniku]] (''Alsószölnök''; [[1816]].-[[1829]].), a zatim i u [[Gornji Senik|Gornjem Seniku]] (''Felsőszölnök'' [[1829]].-[[1867]].) gdje je i umro u 80. godini života. Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest [[Prekmurje|Perkmurja]].
Školavo se u gimnaziji u rodnom [[Sambotel|Sambotelu]] (''Szombathely'') i [[Kőszeg]]u. Kapelan je bio u [[Beltinci|Beltincima]] (''Belatinc''), u [[Turnišče|Turnišči]] (''Bántornya''), [[Rogašovci|Rogašovcima]] (''Szarvaslak'') i [[Svetij Jurij|Svetem Juriju]] (''Vízlendva'').
Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (''Vannak e Magyar Országban Vandalusok?''), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala.
Od [[1816]]. do [[1829]]. godine bio je svećenik na [[Dolnji Senik|Dolnjom Seniku]] (''Alsószölnök''). U mjestu [[Slovenci]], [[Nijemci]] i [[Mađari]] živi. Zatim od [[1829]]. do [[1867]]. godine djelovao u mejstu [[Gornji Senik]] (''Felsőszölnök'').
Monografija ''O Vendima i Totima u Mađarskoj'' (''A Magyar Országi Vendus-Tótokról'' [[1824]].-[[1828|28]].) prvo se pojavila anonimno u [[Beč]]u [[1824]]. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama "Tudmányos gyűjtemény" (''Znanstvena zbirka'') [[1828]]. godine.
[[1829]]. godine pojavila se i na [[njemački jezik|njemačkom]]. Na slovenskom jeziku pojavila se tek [[1998]]. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.
Košič se u svojim djelima služio štajerskim govorom i [[Kajkavsko narječje|kajkavskim narječjem]].
U svojim djelu glavni tema bile su [[Slovenci na Mađarskom|mađarskih Slovenci]], vjera i historija. Prvo djelo je napisao u [[mađarski jezik|mađarski]]: '''Ali so na Mađarskom Vandali?''' (''Vannak e Magyar Országban Vandalusok''). Tada tako mislio, da [[Slovenci na Mađarskom|mađarski Slovenci]] potomci germanski Vandalov.
Najvažni djelo je '''O vendskih-totih''' (Slovenci) '''na Mađarskom''' najprvi slovenske monografije. Knjiga je prvo pojavio anonimo u [[Beč|Beču]] [[1824]]. godine. Zatim s vlastoručni imeni [[1828]]. godine.
Košič utroši [[slovenski jezik|štajerskega]] i [[hrvatski jezik|kajkavskega hrvatskega govora]].
Umro na [[Gornji Senik|Gornjom Seniku]], 80 godine. Vrlo važni lice u obrano slovenskega jezika i narodna identiteta.
Grob mu se nalazi na [[Gornji Senik|Gornjom Seniku]], a spomenik u seniškom crkvu, i škola se zovete: ''Osnovna škola Jožefa Košiča''.
==Djela==
* ''O vendskih-totihVendima nai MađarskomTotima u Mađarskoj'' (''O vendskih-totih na Vogrskem,Vogrskom'', [[1824]].-[[1828|28]].)
* ''Krátki Návuk Vogrskoga Jezika za Začetnike,'', [[1833]].
* Križna''Križni put nau 14. štaciepostaja'' (''Križna paut na XIV. Štácieštácie ali postojališča,'', [[1843]].)
* ''Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca'' (''Starine železnih ino Salaskihsalaskih Slovencov,'', [[1845]].)
* ''Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov,'', [[1845]].-[[1848|48]].
* Historije''Povijest Mađarskogamađarskog Kraljestvakraljevstva'' (''Zgodbe vogerskoga kralestva,'', [[1848]].)
* ''Isuse, moja žudnjo'' ''Jezuš moje poželenje,'', [[1851]].
====Izvor== Literatura ==
* '''Kozar, Marija; Kozar -Mukič, Francek Mukič:''' ''Slovensko Porabje'', Mohorjeva družba, [[Celje]], [[1982]]''.
[[Kategorija:Katolički svećenici|Košič, Jožef]]
| 