Ivan Broz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
Osnovnu školu polazio je u Klanjcu i [[Varaždin|Varaždinu]], gimnaziju u [[Karlovac|Karlovcu]], [[Požega|Požegi]] i [[Zagreb|Zagrebu]], gdje je maturirao. U [[Innsbruck]]u započeo studij [[Teologija|teologije]], ali ga je napustio i na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao [[hrvatski jezik]], [[Povijest Hrvatske|povijest]] i [[zemljopis]]. Bijaše namjesnim učiteljem u Zagrebu, te pravim učiteljem na gimnazijama u [[Osijek|Osijeku]], Požegi i Zagrebu. Doktorirao je [[1888]]., u [[Beč]]u kod [[Vatroslav Jagić|Jagića]] slušao slavistiku, te otišao na studijsko putovanje u [[Bosna i Hercegovina| Hercegovinu]] i južnohrvatske krajeve, kada se i razbolio, što je bilo uzrokom njegove prerane smrti.
 
Godine [[1885]]. u Matici hrvatskoj izabran je za urednika "Hrvatskih narodnih pjesama". U svojim ''Crticama iz povijesti hrvatske književnosti'' (I.- II.), Broz je prikazao najstarije hrvatske jezične i književne spomenike. Autor je studije o hrvatskome imperativu te više purističkih članaka (''Filologičke sitnice''). Godine [[1889]]. povjerena mu je izradba pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika.
 
Ivan Broz je [[1892]]. objelodanio svoje najvažnije djelo, ''Hrvatski pravopis'', koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do [[1916]]. Taj pravopis, izrijekom baziran na [[Vuk Karadžić|Karadžić]]-Daničićevoj pravopisnoj koncepciji, no oblikovan ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga [[Filologija|filologa]] i pravaškog političara Marcela Kušara, utemeljilo je suvremeni hrvatski pravopisni standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme [[NDH]]) u većini preskripcija uglavnom dotjeruju Brozovo prijelomno djelo u nijansama.