Pariška komuna: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
Redak 27:
 
Komunalni savjet od 92 člana je bio sastavljen od kvalificiranih radnika, raznih stručnjaka (kao što su liječnici i novinari) i velikog broja političkih aktivista raznih struja - od republikanskih reformista, preko raznih vrsta socijalista pa skroz do [[Jakobinci|jakobinaca]] koji su se nostalgično prisjećali [[Francuska revolucija|revolucije iz 1789.]] Karizmatični socijalist [[Louis Auguste Blanqui]] je bio izabran za predsjednika Savjeta, ali to se dogodilo u njegovoj odsutnosti. On je, naime, bio uhićen [[17. ožujka]] i zatočen u tajnom zatvoru za vrijeme cijelog razdoblja postojanja Komune. Pariška komuna je proglašena [[28. ožujka]], iako su mnogi kvartovi i susjedstva zadržali organizacije utemeljene još za vrijeme opsade.
 
Unatoč internim razlikama, Savjet je uspješno započeo održavavanje javnih službi neophodnih za grad s dva milijuna stanovnika; bio je čak u stanju postići konsenzuz kod raznih političkih odluka koje su po svom sadržaju naginjale ka jednoj naprednoj [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciji]], više nego ka socijalnoj revoluciji. Manjak vremena (Komuna je bila u prilici da se sastaje svega manje od 60 dana) je razlog zbog kojeg je samo mali broj odluka bio efektivno sproveden. One uključuju: oprost najamnina iz cijelog razdoblja opsade (za vrijeme koje su ih mnogi vlasnici poprilično podigli); ukidanje noćnog rada u stotinama pariških pekara; ukidanje [[Giljotina|giljotine]]; uvođenje novčane naknade nevjenčanim družicama pripadnika Nacionalne garde ubijenih u službi, kao i njihovoj djeci; povrat, od strane državnih ureda za posudbe, svih sredstava za rad koje su radnici založili za vrijeme opsade; bili su odgođeni rokovi isteka mjenica i ukinuta je kamata na dug; dano je pravo radnicima da preuzmu i vode poduzeće ako ga je vlasnik napustio.
 
[[Slika:Communepawnshop.jpg|thumb|left|301px|Pariška komuna vraća radnicima alate založene za vrijeme opsade]]
Savjet je ukinuo novačenje za vojsku, a umjesto nje je uveo Nacionalnu gardu sastavljenu od svih građana koji su mogli i bili voljni nositi oružje. Među zakonodavnim projektima, razdvajanje crkve i države je omogućilo nacionalizaciju crkvenih dobara i isključivanje religije iz škola. Međutim, crkvama nije bilo zabranjeno baviti se religioznima aktivnostima, ali su istovremeno služile i za večernja javna politička okupljanja. Crkve su bile glavna poprišta političkog sudjelovanja u Komuni. Jedan drugi zakonodavni projekt se ticao reforme obrazovanja, on je trebao visoko obrazovanje i tehničku poduku učiniti svakome dostupnima.
 
Komuna je vratila u opticaj [[francuski republikanski kalendar]] i za vrijeme svog kratkog postojanja je koristila [[Crvena zastava|crvenu zastavu]] umijesto [[Francuska zastava|trobojnice]].
 
[[Kategorija:Povijest Francuske]]