Giljotina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Zamjena stub u mrva |
Mala ispravka: nije dr. Guillotin konstruirao giljotinu |
||
Redak 2:
'''Giljotina''' je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika. Karakteristična je po velikom i teškom nožu koji se sa visine spuštao na potiljek žrtve i odsijecao joj glavu. Giljotina je obilježila jedan dio povijesti [[Francuska|Francuske]], od [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] pa sve do [[1977]]. godine kada je izvršeno zadnje pogubljenje ovom zastrašujućom spravom.
Ovaj prijedlog je prihvaćen, ali ne i onaj o zabrani javnih smaknuća, a [[1792]]. glavni krvnik Francuske Charles-Henri Sanson i njemački izrađivač klavikorda Tobias Schmidt su izradili prvi prototip giljotine. Često se s pogreškom smatra da je dr. Guillotin odgovoran za dizajn ove naprave ali to je pogrešno. On je progurao zakon kojim je određeno da se ona izradi ali nije sudjelovao u dizajniranju i izradi same giljotine.
[[Slika:Badische_Guillotine.JPG|thumb|130px|left|'''Njemački model giljotine''']]
Prvotna oštrica giljotine bila je polukružnog oblika (kao kod sjekire) ili čak ravna ali je nakon prvih pokusa zamijenjena sa oštricom pod kutom od 45 stupnjeva koja se pokazala puno učinkovitija.
Prvo pogubljenje izvršeno je [[25. travnja]] [[1792]]. godine nad osuđenikom Nicolasom J. Pelletierom. Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] giljotinom su pogubljene mnoge poznate osobe u Francuskoj toga doba. Tijekom [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] giljotina je bila "zaštitni znak" kažnjeničke kolonije u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i na [[Vražji otok|Vražjem otoku]] te je postala simbol okrutnosti. Zadnja upotreba giljotine dogodila se [[10. rujna]] [[1977]]. izvršenjem kazne nad Hamidom Djandoubijem, nakon čega je [[1981]]. ukidanjem smrtne kazne u [[Francuska|Francuskoj]] izbačena iz uporabe. Kao jedno od sredstava za izvršenje smrtne kazne giljotina je korištena i u [[Njemačka|Njemačkoj]] (do [[1949]].), te u [[Švedska|Švedskoj]] (do [[1910]].)▼
Prvi pokusi su se odvijali sa dijelovima životinja a zatim su iz bolnice odabrana tijela mrtvaca krupnije građe čije je posthumno obezglavenje proteklo bez problema. Nakon otprilike tri tjedna testiranja giljotina je bila spremna za uporabu. "Čast" da bude prva žrtva giljotine pripala je ''neprijatelju revolucije'' Nicolasu-Jacquesu Pelletieru koji je tako postao prvi osuđenik od tisuća njih koji su život završili pod oštricom giljotine. Na vrhuncu revolucije u samo 4 mjeseca, giljotinirano je 4.000 ljudi a među najslavnijim žrtvama giljotine su francuski kralj [[Louis XVI.]] koji je smaknut kao građanin Louis Capet 1793. Iste godine je smaknuta i njegova žena [[Maria Antoinneta]], kćer carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]], a giljotiniran je i [[Robespierre]].
▲
Tijekom perioda u kojem je giljotina korištena mnogi su se sporili oko toga da li je giljotina humano sredstvo izvršenja kazne jer su mnogi tvrdili da odsječena glava još živi neko vrijeme nakon odsijecanja te da žrtva u stvari trpi više nego što je to potrebno. Također su postojali prijepori oko humanosti izvršenja kazne na ovaj način. Giljotina je u međuvremenu izbačena iz uporabe, te se može reći da je njena uporaba obilježila jedan dio povijesti [[Francuska|Francuske]], a naročito [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
| |||