Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (12. kolovoz 1750., Valpovo, Hrvatska - 24. svibanj 1825., Budim, Mađarska) je hrvatski književnik, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prvi je prevoditelj Svetog pisma na hrvatski (prijevod je objavljen 1831. prvi put).

Katančić i književnost

Predstavnik je kasneg pseudoklasičneg pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na bukolsko pjesništvo, grčko i latinsko.

Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjseme prema latinskim uzorima.

Stvarao je i na latinskom jeziku (primjerice, zbirka Fructus aucfumnales sadrži više takvih pjesma poučne i filozofske naravi).

Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta je rasprava govori o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka.