Razlika između inačica stranice »Luis Buñuel«

Dodano 18 bajtova ,  prije 13 godina
m
→‎Život i djelo: linkfix: Metropolis (1927)
m (robot Mijenja: uk:Бунюель Луїс)
m (→‎Život i djelo: linkfix: Metropolis (1927))
==Život i djelo==
 
Španjolac, ali francusko-meksički redatelj, jedinstvena pojava svjetskog filma. Ujedno i najznačajniji predstavnik filmske avangarde i nadrealističke struje. Luis Buñuel rođen je u mjestu [[Calanda]] u španjolskoj pokrajini [[Andaluzija|Andaluziji]] [[22. veljače]] [[1900]]. godine. Luis je bio najstarije od sedmero djece imućnog trgovca iz aragonskog gradića. Kao dijete odlazi u [[Zaragoza|Zaragozu]], glavni grad te pokrajine, u kojem pohađa isusovačku školu. Na nagovor oca, u [[Madrid]]u upisuje i studira agronomiju, no ubrzo će se ipak odlučiti za [[književnost]] i filozofiju. Zanima ga [[entomologija]], [[znanost]] o kukcima, morbidni svijet detalja u koji će prodirati do kraja svojeg stvaralaštva. Usporedo uspješno se amaterski bavi [[boks]]om. U to doba naučio je i hipnotizirati, a proučavao je i Freudovu psihoanalizu. Obožavam san - kaže Bunuel - čak i onda kada su moji snovi more, što je najčešći slučaj, i ta luda ljubav prema snu, oslobođena svakog pokušaja da se objasni, jedna je od dubokih sklonosti koji su me približe nadrealizmu. U Madridu se upoznao i s filmom. Tako je član prvog španjolskog kino kluba i piše filmske kritike i pjesme. No, za njega je tada vjerovatno najznačajnija suradnja s krugom mislilaca i umjetnika koji teže općoj preobrazbi španjolskog društva, s krugom kojem pripada i Federico Garcia Lorca. Odlazak u Pariz godine 1925. predstavlja novi stupanj njegova sazrijevanja. To je grad u kojem će se zacrtati njegovi umjetnički pogledi i filmske perspektive. Druži se sa svojim brojnim zemljacima, prilazi krugu nadrealista u kojem su slikar Salvador Dali i književnik André Breton, ali i po tri puta na dan odlazi u kino. Bez trunke dvojbe - kaže Bunuel - za film sam se definitivno odlučio nakon filma [[Fritz Lang|Fritza Langa]] "Umorna smrt", i to osobito zbog prizora u kojem se vidi dolazak čovjeka u crnom šeširu u jedno flamansko selo; odmah sam znao da je riječ o smrti. Tu odluku učvrstili su još dva Langova filma Nibelunzi i ''[[Metropolis (1927)|Metropolis]]''.
[[Slika:Un chien andalou.jpg|left|frame|Jedan od najpoznatijih isječaka iz Buñuelovog prvog filma - ''[[Andaluzijski pas]]'']]
U Parizu počinje i Bunuelovo stvaralaštvo. Asistiranjem u filmu ''[[Pad kuće Usher]]'' Jeana Epsteina, prema priči [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]], završila se njegova - nazovimo je tako - pretkarijera. Godine [[1928]]. režira, sa Salvadorom Dalijem, jedino remek djelo filmskog nadrealizma - Andaluzijski pas. To je djelo, prema Bunuelu, nastalo iz susreta jednog njegovog sna s Dalijevim. Taj novi, filmski san počinje najstravičnijim detaljem u povijesti filma - rezanjem oka koje simbolizira nadrealističko htijenje da se prekine nasljeđivati i iskrivljavati gledanje na svijet. Sličnu senzaciju, još veći skandal i zabranu, izazvao je sljedeći samostalno režirani film ''[[Zlatno doba]]'' ([[1930]].) u kojem se sadržaji iz prvijenca obogaćuju ciničnom kritikom građanstva. Pojavom zvučne tehnologije mijenja poetiku filma, ali Bunuel ostaje i dalje opsjednut nadrealizmom. To pokazuje i njegov dokumentarni film ''Zemlja bez kruha'' ([[1932]].) u kojem se prikaz strašnih uvjeta života u jednom dijelu Španjolske osnažuje nadrealističkom simbolikom. No, taj film čini se značajnijim zbog autorova političkog angažmana. To je zapravo djelo prosvjeda: nezadovoljan zaostalošću domovine, okrenut budućnosti, Bunuel se ubrzo pridružuje republikancima i sudjeluje u nekim pokušajima rada na filmu. Nakon poraza republikanaca u građanskom ratu 1939. godine odlazi u dugotrajni egzil.
31

uređivanje