Inačica od 5. kolovoza 2007. u 13:57 uredi CrniBot2 (razgovor \| doprinosi) 10.895 edits m Bot: Popravak poveznica (-1960ih +1960-ih) ← Starija izmjena		Inačica od 5. kolovoza 2007. u 14:21 uredi ukloni ovu izmjenu CrniBot2 (razgovor \| doprinosi) 10.895 edits m Bot: Popravak poveznica (-1970ih +1970-ih) Novija izmjena →
Redak 5: Stjepan Babić jedan je od najznačajnijih hrvatskih lingvista druge polovice [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Školovan slavist, bio je među prvima u Hrvatskoj koji je prekinuo s mladoslovničarskim pristupom jezikoslovlju, i zajedno s [[Dalibor Brozović\|Daliborom Brozovićem]] i [[Radoslav Katičić\|Radoslavom Katičićem]] (a pod utjecajem [[Bulcsu Laszlo\|Bulcsa Laszla]]) uveo [[lingvistika\|lingvistički]] strukturalizam praške škole (Jakobson, Trubeckoj) kao dominantnu školu suvremene lingvistike. Babićevo djelovanje je došlo do izraza na više područja: Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa ''Jezik'', sa stažem bez premca. Uloga toga časopisa bijaše istaknutom poglavito u doba komunističke represije, najviše u [[1960-ih\|60im]] i [[~~1970ih~~1970-ih\|70im]] godinama, kada je Babić vodio često "rovovski rat" s ideološkim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku - sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva. kao pisac udžbenika i priručnika (zajedno sa Stjepkom Težakom, Božidarom Finkom i Milanom Mogušem), Stjepan Babić je trajno zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu. Upravo su legendarne zabrane i progoni njegovih školi namijenjenih učevnika:

Stjepan Babić: razlika između inačica