Dušan Bilandžić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
kategorija
m popravak poveznica
Redak 3:
== Životopis ==
 
Niže razrede [[Franjevci|franjevačke]] gimnazije završio u Sinju, a više razrede u gimnaziji u [[Osijek]]u. Još prije rata stupio je u [[SKOJ]] (komunističku omladinu), a od 1942. godine sudjeluje u [[NOR|ratu]] kao borac i politički komesar u slavonskim [[Partizani|partizanskim]] postrojbama. Također, te je godine stupio u [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ). U [[Beograd]]u je [[1955]]. g. završio Pravni fakultet, a od [[1945]]. g. do [[1960]]. g. djelovao je kao predavač povijesti na Vojnoj akademiji u Beogradu. Nakon izlaska iz [[JNA]], Bilandžić počinje [[novinar]]sku karijeru, no ubrzo je dobio posao u [[sindikat]]ima, pa 1965. godine biva izabran u Predsjedništvo sindikata Jugoslavije kao predstavnik Hrvatske. Istodobno sa sindikalno-samoupravljačkim eksperimentima i praksom, Bilandžić se dalje školuje, te 1965. g. stječe doktorat znanosti na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] iz područja [[Ekonomija|ekonomije]]. Godine 1967., nakon [[Franjo Tuđman|Tuđmanovog]] političkoga kraha, postaje direktorom "Instituta za historiju radničkoga pokreta" u [[Zagreb]]u. U sljedećim godinama obnašao je više političkih funkcija, a bio je i jednim od ključnih ljudi koji su sudjelovali u izradbi posljednjeg [[jugoslavenski ustav iz 1974. godine|jugoslavenskoga ustava iz 1974. godine]]. Na Fakultetu političkih znanosti postaje predavač i dekan koncem [[70ih1970-ih]] i početkom [[80ih1980-ih]] godina. Za člana suradnika [[JAZU]]/[[HAZU]] izabran je 1980. godine, a za redovnoga člana 1991. g.
 
Dušan Bilandžić je možda najbolji hrvatski znalac i sintetski povjesnik razdoblja poslijeratne Hrvatske i komunističke Jugoslavije. Već od početka osamdesetih našao se na udaru unitarističko-centralističkih snaga zbog svoga protivljenja politici unitarnoga jugoslavenstva koja se zahuktala poslije [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti. Budući da je javno osporavao validnost kategorije [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]" kao nacionalne odrednice u popisu stanovništva 1981. g., Bilandžić je sredinom 80ih doslovno razapet od beogradskih medija kao skriveni [[Separatizam|separatist]] i "[[ustaša]]", u najmanju ruku neobična kvalifikacija za jednoga komunističkoga sindikalca.