Wikipedija

Razlika između inačica stranice »Špilja«

Špilja (uredi)

Inačica od 18:34, 11. kolovoza 2007.

Obrisan 2.151 bajt ,  prije 14 godina
vraćanje na starij uverziju
m (zanemarivo)
(vraćanje na starij uverziju)
{{mergetalk}}
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]]
'''Špilja''' je prirodna šupljina u [[zemljina kora|Zemljinoj kori]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatske stijene|magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a.▼
 
Osnovni dijelovi špilja su [[ulaz]], [[kanal]] i [[dvorana]]. [[Špiljski kanal]] je izdužena špiljska šupljina, a [[dvorana]] je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se [[kaverne]].▼
Putovanje u središte [[Zemlja|Zemlje]] je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod [[zemljine kore]],opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar [[špilje]] jako hladno. Mnoge je [[špilje]] ukrasila sama [[priroda]]:odozgo vise [[stalaktiti]],s dna niču [[stalagmiti]],a među [[stjenama]] se ugnježđuju blijeda [[vodozemna stvorenja]].[[Mjesečev]] krajolik,samosvojan [[ekosustav]]u koji ne prodire [[sunce]].Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti [[proširenja]],[[klance]] i [[podzemne rovove]].To su [[labirinti]]kojima često teku [[rijeke]] i [[potoci]].
▲U [[Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a.
 
Istraživanjem špilja se bavi speleologija, a istraživači špilja su speleolozi.
▲Osnovni dijelovi špilja su [[ulaz]], [[kanal]] i [[dvorana]]. [[Špiljski kanal]] je izdužena špiljska šupljina, a [[dvorana]] je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se [[kaverne]].
[[Špilja]] je prirodna šupljina u [[Zemljinoj kori]].
Istraživanjem špilja se bavi [[speleologija]] koja je kao [[znanost]] nastala u drugoj polovici [[19.stoljeća]].Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se [[speolozi]]. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje.
==Poznate špilje==
*[[Lukina jama]],duboka 1392 metara,najdublja je jama u [[Hrvatskoj]],a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u [[Nacionalnom parku ]][[Sjeverni Velebit]]. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po [[Ozrenu Lukiću - Luki]],speologu koji je poginuo u [[Domovinskom ratu]] na [[Velebitu]].
*U uvali [[Balun]] na otoku [[Biševu]] nalazi se [[Modra špilja]]. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom.
*U [[Postojnskoj jami]] u [[Sloveniji]] ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u [[Europi]]. Otkrio ju je [[1818.godine]] [[Luka Čerč]].
*Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u [[Cala di Luna]] u [[Nacionalnom parku]] zaljeva [[Orosei]] i [[Gennargentu]] na [[Sardiniji]].
*[[La Grotta grande del Vento]] unutar špilja [[Frasassi]], u [[talijanskoj pokrajini]] [[Marche]], otkrivena je tek [[1971.]] godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.
 
==Vidi još==
[[Modra špilja]]
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj]
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html
 
{{Mrva-geol}}
 
[[Kategorija: Geomorfologija]]
 
 
 
[[bg:Пещера]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/825220"