Inačica od 9. srpnja 2007. u 11:24 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 228.795 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. kolovoza 2007. u 07:14 uredi ukloni ovu izmjenu Ilija Pavlic (razgovor \| doprinosi) 53 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: Ideju su integriranja oblikovali u kasnom sedamnaestom stoljeću [[Isaac Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]. Skupa s konceptom [[derivacija\|derivacije]], integral je postao osnovni alat infinitezimalnog računa, s brojnim primjenama u znanosti i inženjerstvu. Integriranje i deriviranje su povezani [[osnovni stavak integralnog računa\|osnovnim stavkom integralnog računa]]. ~~Rigoroznu~~Jednu ~~matematičku~~od ~~definiciju~~prvih ~~integrala~~rigoroznih jematematičkih definicija integrala dao je [[Bernhard Riemann]]. Zasnovana je na postupku [[limes \| limesa]]a koji aproksimira površinu kurvilinearnog područja razbijanjem u vertikalne odsječke. ~~Počinjući~~Počevši od devetnaestog stoljeća, pojavljuju se složenije oznake integriranja, pri čemu se poopćuje tip funkcije i domena integracije. [[Krivuljni integral]] je definiran za funkcije dvije ili tri varijable, i interval integracije <nowiki>[</nowiki>''a'',''b''<nowiki>]</nowiki> je zamijenjen određenim [[krivulja \| krivuljama]]ma koje spajaju dvije točke ravnine ili prostora. U [[plošni integral\|plošnom integralu]], krivulja je zamijenjena dijelom [[ploha\|plohe]] trodimenzionalnog prostora. Integrali [[diferencijalna forma\|diferencijalnih formi]] igraju fundamentalnu ulogu u suvremenoj [[diferencijalna geometrija\|diferencijalnoj geometriji]]. Ova su poopćenja integrala prvotno iznikla iz potreba [[fizika\|fizike]], i igraju značajnu ulogu u oblikovanju fizikalnih zakona, napose u [[elektrodinamika\|elektrodinamici]]. Apstraktnu matematičku teoriju poznatu kao [[Lebesque integracija]] je razvio [[Henri Lebesgue]].

Integral: razlika između inačica