Inačica od 18. srpnja 2007. u 18:00 uredi SashatoBot (razgovor \| doprinosi) 50.034 edits m robot Dodaje: sq:Ilija Garashanin ← Starija izmjena		Inačica od 13. kolovoza 2007. u 20:48 uredi ukloni ovu izmjenu CrniBot2 (razgovor \| doprinosi) 10.895 edits m Bot: Popravak poveznica datuma Novija izmjena →
Redak 5: Od [[13. rujna]] [[1852]]. - [[14. ožujka]] [[1853]]. Garašanin je knežev predstavnik i ministar vanjskih poslova, a [[1853]]. godine otpušten je s te dužnosti na zahtjev [[Rusija\|Rusije]]. No, ipak se borio protiv austrofilske politike kneza [[Aleksandar Obrenović\|Aleksandra Obrenovića]] i smatrao kako se Srbija treba oslanjati na [[Francuska\|Francusku]] i Rusiju. Godine [[1858]]. ponovo postaje ministar vanjskih poslova. Na poziv kralja [[Mihajlo Obrenović\|Mihajla]] [[9. prosinca]] [[1861]]. godine postaje predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova. Na toj dužnosti ostaje do [[3. ~~studenoga~~studenog]] [[1867]]. godine. Prihvatio je ideje kralja Mihajla o ratu s [[Osmansko Carstvo\|Turcima]] i radio na sklapanju saveza s [[Crna Gora\|Crnom Gorom]] i [[Grčka\|Grčkom]] u pripremanju ustanka protiv Turaka. Iz službe je otpušten [[1867]]. jer se protivio kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović. Nakon toga živo je na svome imanju u [[Grocka\|Grockoj]] (danas dio Beograda). U Srbiju je uveo policiju i birokratski način uprave te se stoga smatra najvećim srpskim administratorom i državnikom Ustavo-braniteljskog režima. Utjecao je na odluku Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije [[Karađorđević]]a. Kao ministar vanjskih poslova [[1858]]. donio Zakon o narodnoj skupštini. Posljednje godine života proveo je izvan politike. Preminuo je 10. lipnja 1874. godine u Beogradu u 62-oj godini života. Najpoznatije djelo mu je knjiga ''[[Načertanije]]'' (objavljeno [[1844]].) koja se smatra nacrtom za stvaranje [[Velika Srbija\|Velike Srbije]].

Ilija Garašanin: razlika između inačica