Demetrije I. Poliorket: razlika između inačica

'''Demetrije I. Poliorket''' ([[336. p. n. e.]]-[[283. p. n. e.]]),[[Makedonija|makedonski]] kralj,vladao [[294. p. n. e.]]-[[288. p. n. e.]]. Sin [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I. Monoftalmosa]], član dinastije [[Antigonidi]].

Demetrije je aktivno sudjelovao u svim ratovima svoga oca za bivše carstvo [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], protiv [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja]], [[Seleuk I. Nikator|Seleuka]] i [[Lizimah]]a. [[312. p. n. e.]] poražen je u [[bitka kod Gaze|bitci kod Gaze]] od Ptolemeja. Time je izgubljen velik dio Sirije. Ubrzo zatim je uzvratio pobjedom nad Ptolemejem kod mjesta ''Mysa''. Zatim je neuspješno pokušao od Seleuka preoteti [[Babilon]]. [[311. p. n. e.]] je dogovoren mir. Tim sporazumom Antigon se trenutno zadovoljio posjedima u Aziji. Rat je, međutim, nastavljen već [[310. p. n. e.]]

[[307. p. n. e.]] oslobodio je [[Atena (polis)|Atenu]] od [[Kasandar|Kasandrove]] blokade. Atenjani su ga trijumfalno dočekali na ulazu u grad, a u Ateni je uspostavljeno demokratsko uređenje. Zatim je porazio Ptolemejevu flotu u velikoj pomorskoj [[Bitka kod Salamine na Cipru (306 p.n.e.)|bitci kod Salamine]], [[306. p. n. e.]], kod Cipra. [[Cipar]] je nakon toga zauzet bez većeg otpora. Na Cipru Antigon i Demetrije su se proglasili kraljevima i nasljednicima čitavog Aleksandrovog carstva. Međutim, velika invazija na [[Egipat]], protiv Ptolemeja, koja je uključivala 88,000 vojnika i veliku mornaricu završila je zbog velikog nevremena neuspjehom. Demetrije se sljedeće prebacio na otok [[Rhodos]] koji je stavio pod opsadu jer ga stanovnici nisu pomogli u ratu s Ptolemejem. [[Opsada Rhodosa]] trajala je više od godinu dana. Završila je sporazumom. Tu je Demetrije dobio nadimak '''Poliorket''' (''Opsjedač gradova''). Vrativši se u Grčku, ponovo je oslobodio Atenu Kasandrove blokade i grad ga opet slavi kao osloboditelja. [[302. p. n. e.]] Demetrije je krenio s vojskom od 57,500 ljudi protiv Kasandra, tada kralja Makedonije. U međuvremenu Lizimah i Seleuk su istovremeno napali Antigona u Aziji pa se Demetrije priključuje Antigonu. U velikoj [[bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]], [[301. p. n. e.]], Antigon i Demetrije su poraženi od Lizimaha i Seleuka. Antigon je u bitci poginuo, a Demetrije se spasio bijegom. Veliko Antigonovo carstvo u Aziji podijelili su Lizimah, Seleuk i Ptolemej.

Demetrije je zadržao neke posjede u Grčkoj, otoke i jaku mornaricu te nastavio osvajanja. [[298. p. n. e.]] sklopio je sporazum sa Seleukom i dao je svoju kćer [[Stratonika|Stratoniku]] za ženu. Atenu, koja mu je zatvorila vrata, stavio je pod blokadu. Porazio je i [[Arhidam IV.|Arhidama IV.]], kralja [[Sparta|Sparte]], u [[bitka kod Mantineje|bitci kod Mantineje]], [[294. p. n. e.]].

Nakon što je ubio ''Aleksandra'', Kasandrovog sina, postaje makedonski kralj. U međuvremenu je osvojio, između ostalog, Atenu i Tebu i tamo postavio svoje garnizone. Demetrije je, sagradivši flotu od 500 galija i s vojskom (navodno) od 98,000 pješaka i 12,000 konjanika, planirao vojni pohod u Aziju. Tada se protiv njega udružuju Lizimah, Seleuk, Ptolemej i [[Pir]]. Zbog stalnog ratovanja vojska se počela buniti pa su Lizimah i Pir [[288. p. n. e.]] osvojili i podijelili Makedoniju. Demetrije je pokušao krenuti u Aziju protiv Lizimaha, ali se predao Seleuku [[285. p. n. e.]]. Umro je u zatočeništvu dvije godine poslije. Nakon njegove smrti u borbe za makedonsku krunu upustio se njegov sin [[Antigon II. Gonata]].