Gentski oltar: razlika između inačica

[[Ikonografija|Ikonografska]] tematika oltara je u vezi s biblijskim [[Ivan Krstitelj|Ivanom Krstiteljem]] i [[Apokalipsa|Apokalipsom]] [[Ivan evanđelist|Ivana Evanđelista]] ''(“Klanjanje janjetu”)''. Na ovom djelu, u okviru tzv. nordijskog slikarstva i njegove srednjovjekovne sakralne sheme, javlja se po prvi put niz novih suvremenih motiva i tema. Čitav apokaliptički prizor (''Ecce agnus dei'' – skupina vjernika kako se klanja apokaliptičnom jaganjcu) kao kompozicija smješten je u prirodni ambijent, u slobodan pejzažpejsaž, koji je dat minuciozno, gotovo pendantno veristički.

Braća van Eyck su u obradi [[pejzažpejsaž]]a, kostima i lica saželi i pružili u tome velikome djelu sve što je tadašnja nordijska umjetnost mogla uopće dati. Likovi i dijelovi pejzaža prikazani su kao pojave sagledane u prirodi i ostvarene na način, koji nasuprot tradicionalnim idealističkim likovnim formulacijama jasno ukazuje na realističke tendencije.

Nad '''glavnom pločom''' prikazan je Krist između Marije i Ivana Krstitelja. [[Adam]] i [[Eva]] koji se nalaze na krilima ovog sklopivog oltara su prva dva akta u okviru nordijske slikarske tematike, a nastala su gotovo u isto vrijeme kad i [[Masaccio]]vi aktovi “praroditelja” u [[Firenza|firentinskoj]] crkvi ''Sta Maria del Camine''. Oba akta pružaju primjer dotada nedostignutog savršenstva u slikanju golih tijela,. aPored vjerojatnonjih predstavljajusu vjerojatno prveprvi vjernevjerni [[portret]]ei na sjeveru - donatora Jodocusa Vydta i njegove žene.