Berengar I.: razlika između inačica

'''Berengar od FriulijaFurlanski''' ( ubijen 16 travanj 924 ) je bio kralj Italije od 888. godine i car Svetog Rimskog Carstva od 915. godine.

Otac Berengara je bio Eberhard grof Furlanije koji je kao nagradu za svoju vjernu službu dobio ruku kćerke cara [[LujLudovik I., car Svetog Rimskog carstvaPobožni|Ludovika Pobožnog]] . Iako u doba rođenja Berengara ta činjenica da je po ženskoj liniji carev unuk nije imala nikakvu važnost, ona tijekom kasnijeg njegovog života kada je izumrla dinastija [[Karolinzi|Karolinga]] u Italiji i Njemačkoj dobiva neusporedivu važnost.

Iste one nerede koje njegov rođak [[Arnulf od Karantanije, car Svetog Rimskog Carstva|ArnulfKarantanski]] koristi da bi postao kraljem Njemačke, Berenger koristi kako bi se 888. godine proglasio i okrunio za kralja Italije. Tim potezom preduhitrio je ambicioznog [[Guido od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Guida od Spoleta]] sa sličnim rodoslovljem što dovodi do početka prvoga rata. NjegoveU prveprvim ratneratnim godinegodinama protiv vojvode od Spoleta postajutrpi jedan poraz za drugim, ali s uspješnim izbjegavanjem bitke koja bi odlučila rata[[rat]]. Nemajući drugog izbora, pošto su sve druge titule bile zauzete, [[Guido od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Guido od Spoleta]] se okrunio za cara. Niti smrt ovoga cara nije ništa promijenila nego je samose rat nastavljensamo nastavio protiv njegovog sina s istim negativnim rezultatima. Nemajući izbora, Berengar tada traži pomoć iz Njemačke od [[Arnulf od Karantanije, car Svetog Rimskog CarstvaKarantanski|Arnulfa Karantanskog]] koji dolazi 896. godine i pobjeđuje [[Lambert od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Lambert od Spoleta]] . Njegov kasniji povratak u Njemačku rezultira 898. godine novim Berengarovim vojnim porazom, ali i ubojstvom Lamberta što je trebalo dovesti mir u Italiju. To se na kraju pokazalo daleko od istine pošto je Berengar 899. godine ponovo poražen u bitci protiv pljačkaške horde Mađara.

Sada talijanski plemići i [[papa]] nude krunu Italije i Carstva [[Luj III., car Svetog Rimskog Carstva|Luju III.]] pod uvjetom da pobjedi vojno nesposobnog Berengara. Nedugo nakon ostvarivanja te pobjede 900. godine obje krune su dane Luju III. koji ipak biva gubi najprije bitku 902., a potom i 905. godine od vječnog ratnog gubitnika Berengara.

Sljedećih deset godina ovaj kralj ipak dobiva priliku uživati u u miru koji završava njegovom krunidbom 915. godine za cara Svetog Rimskog Carstva. Očekivanja pape i plemića da će novi car pokrenuti pohod protiv pljačkaških pohoda [[Arapi|Arapa]] tijekom sljedećih godina se nisu ostvarila jer Berengar i dalje više brine za svoju FulanijuFurlaniju koju ugrožavaju [[Mađari]] nego potencijalno izdajničkom južnom Italijom. Zbog toga nezadovoljni plemići donose odluku 922. godine da pozovu Rudolfaburgundskog vojvodu od BurgundijeRudolfa da preuzme vlast u Italiji. Sljedeću godinu Berengar gubi veliku bitku protiv novog pretendenta samo da bi se povukao u Fulaniju[[Furlanija|Furlaniju]] radi jačanja svojih snaga. Taj pokušaj završava neuspješno 924. godine kada horda Mađara ponovno pobjeđuje njegovu vojsku i pljačka provincije pod kontrolom Berengera. U tako politički neugodnoj situaciji Berengar pada kao žrtva atentata, najvjerojatnijekojeg sponzoriranogje odnajvjerojatnije Rudolfanaručio vojvodeburgundski odvojvoda BurgundijeRudolf.

Iako ovaj car umire bez nasljednika, njegovo nasljedstvo postaje veliki broj vojvodskih i grofovskih kuća koje vode porijeklo od njega. Njegovom smrću Karolinško carstvo je definitivno ukinuto, tako da se novog cara Svetog Rimskog Carstva čeka gotovo četrdeset godina.