Starohrvatske županije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sitno |
znatna dopuna teksta |
||
Redak 1:
'''Starohrvatske županije''' predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] i okolnih krajeva.
Popis ovih županija donosi [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''De administrando imperio''.
==Županije u Primorskoj Hrvatskoj==
{{citat|Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), Pesenta (ή Πεσέντα), Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska|De administrando imperio, 30}}
Popis se odnosi vjerojatno odnosi na [[9. stoljeće|9.]] ili početak [[10. stoljeće|10. stoljeća]], a obično se drži da ove županije predstavljaju sljedeća imena:
#[[Livno (županija)|Livno]], [[Cetina (županija)|Cetina]], [[Imota]] - na jugu, od [[Imotska krajina|Imotskog]] do [[Glamočko polje|Glamočkog polja]]
#[[Pliva (županija)|Pliva]] i [[Pset]] na sjeveroistoku, na sjever do [[Čemernica|Čemernice]] i na zapad do [[Plješevica|Plješevice]];
#[[Primorje (županija)|Primorje]], [[Bribir]], [[Nin (županija)|Nin]], [[Knin (županija)|Knin]], [[Sidraga]], [[Nina]] - od [[Split]]a do južnog [[Velebit]]a, a u unutrašnjost do [[Dinara|Dinare]];
U banskoj vlasti bile su župe [[Krbava]], [[Lika (župa)|Lika]] i [[Gacka (pokrajina)|Gacka]]. Ove tri župe tvore zajedno [[Banska Hrvatska|Bansku Hrvatsku]], a obuhvaćaju današnju [[Lika|Liku]] i vjerojatno [[Hrvatsko Primorje]].
===Kasnije županije===
U kasnijim razdobljima spominju se još županije [[Luka (županija)|Luka]] (sjeverozapadno od Nina), [[Drid]] (oko [[Trogir]]a), [[Klis (županija)|Klis]] (u zaleđu [[Split]]a).
==Županije u Paganiji==
Za područje [[Paganija|Paganije]], ili Neretvanske krajine, car Konstantin piše:
{{citat|Od rijeke Orontion ([[Neretva]]) počinje [[Paganija]] i proteže se sve do rijeke Zentinas ([[Cetina|Cetine]]), ona ima tri županije, Rastotzan i Mokron i Dalen. Dvije od ovih županija odnosno Rastotzan i Mokron, leže na moru, i imaju brodove, ali Dalen je udaljen od mora, i oni tamo žive od zemljoradnje. Njima su susjedna četiri otoka, Meleta, Kourkoura, Bratza i Faros, najpogodniji su i plodni, s napuštenim gradovima na njima i s mnogo maslinika, na kojima su oni naseljeni i drže svoja stada, od kojih žive.|De administrando imperio, 30}}
U ovom se tekstu spominju tri županije koje se identificiraju kao: [[Rastoka]] i [[Mokro]] na obali, te [[Dalen]] u unutrašnjosti, a otoci su [[Mljet]], [[Korčula]], [[Brač]] i [[Hvar]].
Kod ostalih zemalja, južno od Paganije, Konstantin ne nabraja županije, pa samo navodi smještaj [[Zahumlje|Zahumlja]] od Neretve do [[Dubrovnik]]a, [[Travunja|Travunje]] od Dubrovnika od [[Boka kotorska|Boke kotorske]], te [[Duklja|Duklju]] od Boke kotorske prema jugu. U unutrašnjosti, također bez navođenja županija, spominje [[Srbija|Srbiju]] i „područje“ [[Bosna|Bosne]]. Područje nekadašnje rimske [[Panonija|Panonije]], sjeverno od [[Gvozd]]a, pokrivala je [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonska Hrvatska]], za koju također ne postoje dokazi o ranoj podjeli na županije.
[[Kategorija:Starohrvatske županije| ]]
| |||