Razlika između inačica stranice »Taíno«

Dodano 629 bajtova ,  prije 13 godina
U vrijeme kontakta sa [[Španjolci]]ma Taíno su napredni agrikulturan narod koji se bavio uzgojem [[kukuruz]]a, [[manioka|manioke]], [[duhan]]a i [[pamuk]]a. [[Ribolov]] je bio druga veoma značajna privredna aktivnost i važan izvor prehrane, a osim toga bavili su se i lovom i sakupljanjem. Jedina uzgojena životinja, bio je [[pas]].
Naselja (yucayeques) kod Taína mogla su imati od samotne obiteljske kuće do 3,000 ljudi, sastavljena od kuća poznatih u literaturi kao [[bohío]] ([http://www.indio.net/taino/main/bohio/bohio.htm vidi]). Drugi tip kuće koji se javlja je četvrtasta koliba, pokrivena slamom, poznata kao [[caney]] ([http://www.fortunecity.com/victorian/churchmews/1216/Descubrimiento/Caney.jpeg vidi]). Caney je imao i prozor, što kod bohíja nije slučaj, i rezerviran je tek za poglavice (caciques) i šamane [[bohique]]s. Svaka kuća imala je ispod krovova prostor za skladištenje svojih proizvoda ispunjen pletenim košarama. Pod je zemljan, ali čist. Fogón, indijanski roštilj i veliki glineni lonci za kuhanje, tzv. olla, stolice [[dujo]]s (sing. dujo; [http://www.hartford-hwp.com/Taino/photos/dujo.html vidi]) i viseće ležaljke ([[hammock]]s) sve je što su oni imali i što im je bilo neophodno potrebno u svakodnevnom životu. Ovdje treba obvezno navesti i kanue, jer su Taíni bili vjwešti pomorci koji su dobro poznavali karipske vode, što dokazuje i činjenica da su vijesti o kolumbovim lutanjima i događajima po njihovom akvatoriju uvijek dolazile prije njega na otoke na kojima još nije bio. [[Kanu]] je izrađivan iz jednog komada, dubljen u velikim deblima, a neki su bili doista divovski, i mogli su primiti ptreko stotinu odraslih osoba, i bili su sposobni putovati na velike udaljenosti. Ovakvim plovilima ovim aravačkim postolovima lako je bilo moguće doploviti na obale sjevernoameričkog kopna, pa su tako i stigli na obale Floride, dok se za njihove neprijatelje Karibe isto pretpostavlja da su izvršili invaziju na [[Teksas|teksašku]] obalu, gdje su ostali njihovi potomci koje čemo kasnije upoznati kao [[Karankawa|Karankawe]], donesavši sa sobom ono po čemu su Karibi i najpoznatiji -[[kanibalizam]].
Pamuk su Indijanci uzgajali i služio im je za izradu visećih ležaljki (hamaci) i pregači-naguas (sing. nagua; koje su nosile udane žene) i traka koje su nosili oko ruku i nogu i bile su simbol položaja. Nakit se izrađivao od školjaka, perja, životinjskih zubi, [[kost]]iju, [[kamen]]a i ono što je Španjolce zanimalo, od [[zlato|zlata]]. [[Rudnik]]a nisu imali, a zlato su sakupljali po rijekama i izrađivali od njega naušnice i nosne ukrase.
 
Glazbala Taíno Indijanaca bili su bubnjevi i zvečke. Bubanj je bio šuplje drvo po kojem se udaralo palicama. Zvečke su slične onima [[Tupí]] Indijanaca, i poznate su kao [[maraca]], napravljene od tikava "[[Crescentia cujete]]" i punjene kamenčićima ili sjemenkama koje zveckaju dok se trese rukom. [[Güiro]] ([http://www.elboricua.com/images/tainoguiro.JPG vidi]) je drugi ritmički instrument napravljen od oraha biljke "Cucurbita lagenaria" ili gorkog marimba, a kasnije će naći svoje mjesto u latinsko-američkoj glazbi, ali će se izrađivati od raznih vrsta materijala.
 
Canoas were carved from a single, giant tree trunk. Spanish documents recorded that it took about two months to "fell" a tree, or to take it down by burning and chipping. Then it took many months to complete the canoa. Some canoas carried over 100 adults, and were used to travel great distances. Smaller canoas were also used. Taínos preferred to stay close to home, so their trade was mostly within the islands.
 
== Literatura ==