Razlika između inačica stranice »Taíno«

Dodano 166 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
== Etnografija ==
U vrijeme kontakta sa [[Španjolci]]ma Taíno su napredni agrikulturan narod koji se bavio uzgojem [[kukuruz]]a, [[manioka|manioke]], [[duhan]]a i [[pamuk]]a. [[Ribolov]] je bio druga veoma značajna privredna aktivnost i važan izvor prehrane, a osim toga bavili su se i lovom i sakupljanjem. Jedina uzgojena životinja, bio je [[pas]].
 
Naselja (yucayeques) kod Taína mogla su imati od samotne obiteljske kuće do 3,000 ljudi, sastavljena od kuća poznatih u literaturi kao [[bohío]] ([http://www.indio.net/taino/main/bohio/bohio.htm vidi]). Drugi tip kuće koji se javlja je četvrtasta koliba, pokrivena slamom, poznata kao [[caney]] ([http://www.fortunecity.com/victorian/churchmews/1216/Descubrimiento/Caney.jpeg vidi]). Caney je imao i prozor, što kod bohíja nije slučaj, i rezerviran je tek za poglavice (caciques) i šamane [[bohique]]s. Svaka kuća imala je ispod krovova prostor za skladištenje svojih proizvoda ispunjen pletenim košarama. Pod je zemljan, ali čist. Fogón, indijanski roštilj i veliki glineni lonci za kuhanje, tzv. olla, stolice [[dujo]]s (sing. dujo; [http://www.hartford-hwp.com/Taino/photos/dujo.html vidi]) i viseće ležaljke ([[hammock]]s) sve je što su oni imali i što im je bilo neophodno potrebno u svakodnevnom životu. Ovdje treba obvezno navesti i kanue, jer su Taíni bili vjwešti pomorci koji su dobro poznavali karipske vode, što dokazuje i činjenica da su vijesti o kolumbovim lutanjima i događajima po njihovom akvatoriju uvijek dolazile prije njega na otoke na kojima još nije bio. [[Kanu]] je izrađivan iz jednog komada, dubljen u velikim deblima, a neki su bili doista divovski, i mogli su primiti ptreko stotinu odraslih osoba, i bili su sposobni putovati na velike udaljenosti. Ovakvim plovilima ovim aravačkim postolovima lako je bilo moguće doploviti na obale sjevernoameričkog kopna, pa su tako i stigli na obale Floride, dok se za njihove neprijatelje Karibe isto pretpostavlja da su izvršili invaziju na [[Teksas|teksašku]] obalu, gdje su ostali njihovi potomci koje čemo kasnije upoznati kao [[Karankawa|Karankawe]], donesavši sa sobom ono po čemu su Karibi i najpoznatiji -[[kanibalizam]].
'''Naselja-yucayeques i kuće'''
 
Naselja (yucayeques) kod Taína mogla su imati od samotne obiteljske kuće do 3,000 ljudi, sastavljena od kuća poznatih u literaturi kao [[bohío]] ([http://www.indio.net/taino/main/bohio/bohio.htm vidi]). Drugi tip kuće koji se javlja je četvrtasta koliba, pokrivena slamom, poznata kao [[caney]] ([http://www.fortunecity.com/victorian/churchmews/1216/Descubrimiento/Caney.jpeg vidi]). Caney je imao i prozor, što kod bohíja nije slučaj, i rezerviran je tek za poglavice (caciques) i šamane [[bohique]]s. Svaka kuća imala je ispod krovova prostor za skladištenje svojih proizvoda ispunjen pletenim košarama. Pod je zemljan, ali čist. Fogón, indijanski roštilj i veliki glineni lonci za kuhanje, tzv. olla, stolice [[dujo]]s (sing. dujo; [http://www.hartford-hwp.com/Taino/photos/dujo.html vidi]) i viseće ležaljke ([[hammock]]s) sve je što su oni imali i što im je bilo neophodno potrebno u svakodnevnom životu. Ovdje treba obvezno navesti i kanue, jer su Taíni bili vjwešti pomorci koji su dobro poznavali karipske vode, što dokazuje i činjenica da su vijesti o kolumbovim lutanjima i događajima po njihovom akvatoriju uvijek dolazile prije njega na otoke na kojima još nije bio. [[Kanu]] je izrađivan iz jednog komada, dubljen u velikim deblima, a neki su bili doista divovski, i mogli su primiti ptreko stotinu odraslih osoba, i bili su sposobni putovati na velike udaljenosti. Ovakvim plovilima ovim aravačkim postolovima lako je bilo moguće doploviti na obale sjevernoameričkog kopna, pa su tako i stigli na obale Floride, dok se za njihove neprijatelje Karibe isto pretpostavlja da su izvršili invaziju na [[Teksas|teksašku]] obalu, gdje su ostali njihovi potomci koje čemo kasnije upoznati kao [[Karankawa|Karankawe]], donesavši sa sobom ono po čemu su Karibi i najpoznatiji -[[kanibalizam]].
 
'''Kanui'''
 
Ovdje treba obvezno navesti i kanue, jer su Taíni bili vjwešti pomorci koji su dobro poznavali karipske vode, što dokazuje i činjenica da su vijesti o kolumbovim lutanjima i događajima po njihovom akvatoriju uvijek dolazile prije njega na otoke na kojima još nije bio. [[Kanu]] je izrađivan iz jednog komada, dubljen u velikim deblima, a neki su bili doista divovski, i mogli su primiti preko stotinu odraslih osoba, i bili su sposobni putovati na velike udaljenosti. Ovakvim plovilima ovim aravačkim postolovima lako je bilo moguće doploviti na obale sjevernoameričkog kopna, pa su tako i stigli na obale Floride, dok se za njihove neprijatelje Karibe isto pretpostavlja da su izvršili invaziju na [[Teksas|teksašku]] obalu, gdje su ostali njihovi potomci koje čemo kasnije upoznati kao [[Karankawa|Karankawe]], donesavši sa sobom ono po čemu su Karibi i najpoznatiji -[[kanibalizam]].
 
'''Odjeća i ukrasi'''
 
Pamuk su Indijanci uzgajali i služio im je za izradu visećih ležaljki (hamaci) i pregači-naguas (sing. nagua; koje su nosile udane žene) i traka koje su nosili oko ruku i nogu i bile su simbol položaja. Nakit se izrađivao od školjaka, perja, životinjskih zubi, [[kost]]iju, [[kamen]]a i ono što je Španjolce zanimalo, od [[zlato|zlata]]. [[Rudnik]]a nisu imali, a zlato su sakupljali po rijekama i izrađivali od njega naušnice i nosne ukrase.
 
Glazbala Taíno Indijanaca bili su bubnjevi i zvečke. Bubanj je bio šuplje drvo po kojem se udaralo palicama. Zvečke su slične onima [[Tupí]] Indijanaca, i poznate su kao [[maraca]], napravljene od tikava "[[Crescentia cujete]]" i punjene kamenčićima ili sjemenkama koje zveckaju dok se trese rukom. [[Güiro]] ([http://www.elboricua.com/images/tainoguiro.JPG vidi]) je drugi ritmički instrument napravljen od oraha biljke "Cucurbita lagenaria" ili gorkog marimba, a kasnije će naći svoje mjesto u latinsko-američkoj glazbi, ali će se izrađivati od raznih vrsta materijala.
'''Glazba'''
 
Glazbala Taíno Indijanaca bili su bubnjevi i zvečke. Bubanj je bio šuplje drvo po kojem se udaralo palicama. Zvečke su slične onima [[Tupí]] Indijanaca, i poznate su kao [[maraca]] ([http://www.elboricua.com/images/tainomaracas.JPG vidi]), napravljene od tikava "[[Crescentia cujete]]" i punjene kamenčićima ili sjemenkama koje zveckaju dok se trese rukom. [[Güiro]] ([http://www.elboricua.com/images/tainoguiro.JPG vidi]) je drugi ritmički instrument napravljen od oraha biljke "[[Cucurbita lagenaria]]" ili gorkog marimba, a kasnije će naći svoje mjesto u latinsko-američkoj glazbi, ali će se izrađivati od raznih vrsta materijala.
 
'''Religija'''
 
== Literatura ==