Povijest Srba prije Nemanjića: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Donatus (razgovor | doprinosi)
m zamjena nepostojeće kategorije postojećom
Donatus (razgovor | doprinosi)
m →‎Prva srpska država: {{fact}}-dokazati da su Neretvani bili Srbi
Redak 5:
==Prva srpska država==
 
[[Srbi]] su po dolasku na Balkan oformili nekoliko državica koje su sve bile podređene vrhovnom vladaru svih Srba, koji je vladao i središnjom srpskom oblašću zvanom [[Srbija]]. Porfirogenet kaže da su Srbima vladali potomci kneza koji ih je predvodio u selidbi na Balkan. On ne zna sva imena iz te vladarske obitelji, ali prvi kojega spominje po imenu je Višeslav, kojeg nasljeđuje Radoslav, poslije koga na vlast dolazi Prosigoj kojeg nasljeđuje njegov sin Vlastimir, prvi srpski knez o kojemu možemo reći nešto više od imena. Tokom prvih stoljeća svoje poviesti na Balkanu srpske zemlje su vazali Bizanta,koji je u to vrijeme zauzet na drugim stranama, zbog čega postoji vrlo malo izvora koji nam svjedoče o najranijoj povijesti Srba na Balkanu. Izuzetak su izvori koji svjedoče o akcijama [[Neretvani|Neretvanskih Srba]]{{fact}} koji su gusarili Jadranskim morem, koji su presretali najčešće Mletačke brodove, čime su se bavili i [[Hrvati]] iz susjedne Primorske Hrvatske.
 
Intenzivno slavensko gusarenje po [[Jadran]]u, primoralo je Mlečane u jedan od prvih pohoda da bi se pokorili Hrvati i Srbi na istočnom Jadranu datiranom oko 834.godine. Mlečani ne uspjevaju pokoriti Mistislavovu[[Mislav]]ovu Primorsku Hrvatsku, nakon čega se okreću na Neretvanske Srbe,{{fact}} ali se moraju zadovoljiti zaključivanjem mira sa knezom Družokom. Međutim taj traje koliko i svi naredni, dakle vrlo kratko.
 
Bizantska vlast u Srbiji nije bila jaka i ogledala se u držanju garnizona u tvrđavama, plaćanju poreza i možda u slanju pratećih odreda caru, dok su lokalni [[knez]]ovi imali široku unutrašnju vlast. Pri kraju Vlastimirovog života u Srbiji dolazi do stvaranja anti-bizantskog bloka među predstavnicima naroda na čijem čelu je svakako stajao mnogobožački element koji je najače osjećao Bizantsku vlast. Kao posljedica ovoga, sredinom 11. stoljeća dolazi do organiziranja pobune na čijem čelu stoji knez Vlastimir. U prilog ovome ide i činjenica da je gusarenje na Jadranu pojačano, pogotovo od strane Srba iz Neretvanske oblasti,{{fact}} sredinom 11. stoljeća, tako da se može pretpostaviti da Srbi stječu svoju [[nezavisnost]] između 845. i 850.godine.
 
Iz Srbije su tada protjerani [[kršćanstvo|kršćanski]] [[misionari]] i vojne posade čime je praktično stečena nezavisnost. [[Bizant]] je bio zauzet na drugim stranama tako da nije mogao poduzeti ništa ozbiljnije protiv Srbije, na što su [[Srbi]] vjerojatno i računali kada su podizali ustanak. [[Bugari]],koji su nešto prije Srba osnovali nezavisnu državu, vidjeli su u Srbiji prijetnju njihovom cilju da sebi potčine sve Slavene na [[Balkan]]u, zbog čega su odmah započeli sa napadima koji su trajali tri godine i završili su neuspješno za Bugare.
Redak 15:
Srbi prvi put primorani braniti svoju nezavisnost u novoj postojbini suprotstavili su se organiziranijem protivniku i zahvaljujući činjenici da su se branili po svojim šumama, na svojim planinama uspjeli su obraniti Srbiju. Vlastimir je svoju vlast nad ostalim srpskim oblastima učvršćivao i ženidbama, jer je ostalo zabilježeno kako je jednu svoju kćer udao za župana Travunije Krajinu, sina Belojevog. Nakon Vlastimirove smrti [[862.]]godine vlast prelazi na trojicu njegovih sinova Mutimira, koji je kao najstariji bio glavni, Strojimira i Gojnika s tim da su sva trojica po starom slavenskom nasljednom pravu vladala.
 
Srbi u Neretvanskoj oblasti{{fact}} nisu priznavali ničiju vrhovnu vlast nad sobom,osim eventualno formalnog priznanja vlasti vrhovnim srpskim knezovima. Ovakav njihov status pružao im je mogućnost za napade na sve brodove u [[Jadran]]u pošto Srbija,u to doba,nije imala ni trgovačku ni [[rat]]nu mornaricu, pa je ostalo zabeleženo da su [[869.]]godine, u vrijeme kada su sve države (Franačka i Bizant) i njima potčinjena područja ([[Primorska Hrvatska]]) bile udružene oko protjerivanja [[Saraceni|Saracena]] iz Jadrana, presreli i opljačkali papinsko poslanstvo koje se vraćalo iz Carigrada. Pošto prvi združeni bizantsko - franački napad na Bari nije uspio, tako Saraceni 872.godine upadaju u Neretvansku oblast i teško je pustoše. To koristi bizanski car [[Bazilije I.]] i 873. godine zauzima oslabljenu Neretvansku oblast.
 
==[[Pokrštavanje]] Srba==