Povijest Srba prije Nemanjića: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →[[Zeta]] - Prva srpska kraljevina: {{fact}}Srbi katolici u Zeti i u splitkoj nadbiskupiji, „srpski episkopi“ |
m →Proglašenje kraljevine: {{fact}} neretvanski Srbi |
||
Redak 96:
Oko 1077. godine Mihailo koristi unutrašnje borbe u Bizantu nastale kao posljedica kobne 1071. godine i osvaja Dubrovnik. Iste godine ga papa u pismu oslovljava kraljem, tako da je on vjerojatno samostalno proglasio Zetu za kraljevinu između 1072. i 1077., a tek nakon dobio zvanično priznanje te titule od pape. U travnju 1081. Mihailo ženi Bodina Jakvintom, kćerkom Arhirica Normanina iz Barija, i tako Zeta stupa u savez sa Normanima čije se iskrcavanje na Balkan očekivalo. Ubrzo nakon toga Mihailo umire, jer se prilikom normanske opsade [[Drač]]a 18.10.1081. na čelu Srba spominje samo Bodin.
U to doba knez neretvanskih Srba{{fact}} bio je Jakob o čemu svjedoče i dva zapisa sa suđenja. Prvi je iz 1080. dok se na drugom iz 1089. uz njega kao knez spominje i njegov rizar Zavida i još neki vitezovi. Početkom 12. stoljeća vlast u Neretvanskoj oblasti prelazi u ruke porodice Kačića iz Omiša, tako da središte Neretvanske oblasti polako postaje [[Omiš]] umjesto Mokrog.
Srušivši vlast Bizanta na Apeninskom poluotoku, Normani pod vodstvom Roberta Gvidiskara opsjedaju Drač. Bodin koji je formalno bio bizantski vazal došao je sa vojskom do Drača na poziv cara Aleksija Komnena.18.10.1081. dolazi do velike bitke u kojoj su Normani izvojevali pobjedu čime je započeo njihov prodor ka središtu Balkana. Tokom bitke Bodin je ostao po strani, iako je došao kao bizantski vazal, povukavši se kada je postalo jasno tko je pobijedio. On se poslije toga okreće srpskim oblastima, koje su priznavale bizantsku vlast, i osvaja Rašku u kojoj postavlja za župane Vukana i Marka, poslije čega pripaja i Bosnu gdje postavlja na vlast Stefana. Normanska država na Balkanu raspada se 1085. sa smrću svog tvorca Roberta Gvidiskara. Prema nekim dubrovačkim analima Bodin je neposredno poslije propasti Normana zauzeo [[Dubrovnik]] (koji je prešao na stranu Normana), o čemu svjedoči tzv. [[Kula kralja Bodina]]. Nestankom opasnosti od Normana Bizant se okreće Zeti na koju šalje dračkog stratega Jovana Duku koji u jednom sukobu sa Bodinom ostvaruje pobjedu, zarobivši. Ne zna se kada je ta bitka vođena, ali je možemo smjestiti između 1085. i 1090. jer je Bodin 1091. opet bio na čelu Zete jer su se Bizantinci pribojavali njegovog napada pošto su bili zauzeti Pečenezima. Moguće je da je [[Bodin]] u to doba formalno priznavao Bizantsku vlast, što proizilazi iz činjenice da napade na [[Bizant ]] poslije [[1091.]] vodi isključivo raški župan Vukan.
▲Srušivši vlast Bizanta na Apeninskom poluotoku, Normani pod vodstvom Roberta Gvidiskara opsjedaju Drač. Bodin koji je formalno bio bizantski vazal došao je sa vojskom do Drača na poziv cara Aleksija Komnena.18.10.1081. dolazi do velike bitke u kojoj su Normani izvojevali pobjedu čime je započeo njihov prodor ka središtu Balkana. Tokom bitke Bodin je ostao po strani, iako je došao kao bizantski vazal, povukavši se kada je postalo jasno tko je pobijedio. On se poslije toga okreće srpskim oblastima, koje su priznavale bizantsku vlast, i osvaja Rašku u kojoj postavlja za župane Vukana i Marka, poslije čega pripaja i Bosnu gdje postavlja na vlast Stefana. Normanska država na Balkanu raspada se 1085. sa smrću svog tvorca Roberta Gvidiskara. Prema nekim dubrovačkim analima Bodin je neposredno poslije propasti Normana zauzeo [[Dubrovnik]] (koji je prešao na stranu Normana), o čemu svjedoči tzv. [[Kula kralja Bodina]]. Nestankom opasnosti od Normana Bizant se okreće Zeti na koju šalje dračkog stratega Jovana Duku koji u jednom sukobu sa Bodinom ostvaruje pobjedu, zarobivši. Ne zna se kada je ta bitka vođena, ali je možemo smjestiti između 1085. i 1090. jer je Bodin 1091. opet bio na čelu Zete jer su se Bizantinci pribojavali njegovog napada pošto su bili zauzeti Pečenezima. Moguće je da je [[Bodin]] u to doba formalno priznavao Bizantsku vlast, što proizilazi iz činjenice da napade na [[Bizant ]] poslije [[1091.]] vodi isključivo raški župan Vukan.
==[[Raška]] kao središte borbe protiv Bizante==
| |||