Schlieffenov plan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
micanje predloška radovi - članak završen
Ivos (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 21:
* '''Prisustvo Britanskog ekpedicijskog korpusa''' . Poslije rata je otkriveno da mnogi njemački generali i političari nisu vjerovali da će [[Velika Britanija]] ući u rat. Ipak su ušli zbog straha od njemačke ekspanzije i ugovora sa drugim državama. Iako je Britanski ekspedicijski korpus bio neprekidno u povlačenju tijekom kolovoza pružio je dovoljno otpora njemačkoj prvoj armiji pod komandom generala Alexandera von Klucka da je pomogao da von Kluck odustane od plana. Von Kluck je skrenuo jugoistočno, što nije bilo predviđeno planom. Zbog toga je izložio svoje desno krilo i sve to je dovelo do čuda u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bici na Marni]].
[[Slika:Schlieffen Plan.jpg|right|thumb|350px|Prikaz Schlieffenovog plana]]
* '''Brzina ruske mobilizacije'''. [[Rusi]] su se kretali brže nego što se očekivalo, tako da su iznenadili Nijemce brzinom, kojom su se našli u Istočnoj [[Pruska|Pruskoj]]. Ta ruska prethodnica nije predstavljala opasnost, ali je [[Nijemci|Nijemce]] zabrinula brzina dopremanja ruskih trupa, pa su morali povući još vojske sa zapadnog fronta, da bi ojačali istočni front. Ta vojska nije bila potrebna, jer su te trupe bile u prolazu preko Njemačke tijekom [[bitka kod Tanenberga|bitke kod Tanenberga]] u kojoj je Njemačka pobedilapobjedila. Ali to je oslabilo desno krilo značajno za Schlieffenov plan.
* '''Francuske željeznice'''. Zbog gubljenja vremena sa [[Belgija|Belgijancima]] i [[Velika Britanija|Britancima]], [[Francuska|Francuzi]] su dobili dovoljno vremena da prebacuju svoju vojsku iz Alzasa i Lotaringije. Nijemci su pocijenilipodcijenili francuske željeznice i brzinu kojom mogu prebacivati vojnike. Kad je njemačka vojska ulazila sa sjevera u [[Francuska|Francusku]] već ih je čekao veliki dio francuske vojske.
* '''PromenaPromjena saveznika Centralnih sila'''. [[Italija]] i [[Rumunjska]] su se smatrale kao saveznici Centralnih sila, ali kad je izbio rat [[Italija]] i [[Rumunjska]] su ostale neutralne. Schlieffenov plan je računao na njih kao saveznike.
 
NeuspijehNeuspjeh Schlieffenovog plana prikazao se u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bici na Marni]] u rujnu [[1914]]., zatim u rovovskom ratu sa stalnim linijama fronta i u ratu [[Njemačka|Njemačke]] na dva fronta. Ono što se zapravo dogodilo je obratni Schlieffenov plan. Ruska vojska je mnogo lakše slomljena od zapadnih saveznika, a Njemačka je smatrala Rusiju opasnijom od zapadnih saveznika. Zapadni saveznici su bili bolje opremljeni od [[Središnje sile|Centralnih sila]] i [[Rusija|Rusije]].
 
== Kritike ==
Redak 33:
== Dodatne činjenice ==
 
* Izostanak Helmuta fon Moltkea sa zapadnog fronta bilo je presudno, iako nije odlučan čimbenik za neuspehneuspjeh plana. Komunikacije su bile loše, a njemačka vojska je slala nešifrirane poruke, pa su [[Francuzi]] znali kamo će dalje [[Nijemci]] krenuti.
* Moltke se bojao slabosti na području Alzasa i mogućnosti da [[Francuzi]] prodru kroz njemačko lijevo krilo, ako ima malo vojske. To je inače bio dio Schlieffenovog plana, po kojem se moralo žrtvovati malo njemačkog teritorija na kratko vrijeme, da bi se odlučno pobjedila francuska vojska. Moltke nije želio riskirati, pa je povukao nekoliko divizija sa desnoga krila na lijevo krilo.
* Krutost Schlieffenova plana je također predmet kritika. Plan je predviđao poraz [[Francuska|Francuske]] za 42 dana. Pošto su imali precizan plan njemački vrhovni štab nije mogao improvizirati tijekom rata. S druge strane general von Kluck je napravio odluku da skrene jugoistočno, umesto da po planu nastavi kraj [[Pariz]]a. Njemački generali su učeni da misle sami za sebe, tako da je ta odluka imala ortodoksni vojni smisao, ali je time spriječeno da [[Nijemci]] započnu bitku opkoljavanja [[Pariz]]a.