Inačica od 30. kolovoza 2007. u 00:14 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m →‎Arhitektura: slike ← Starija izmjena		Inačica od 30. kolovoza 2007. u 11:41 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m →‎Skulptura: slike Novija izmjena →
Redak 99: ==Skulptura== [[Slika:Capitoline Brutus Musei Capitolini MC1183.jpg\|thumb\|left\|200px\|'''Bista Rimljanina (vjerojatno Lucije Brut)''', 3. st. pr. Kr., [[bronca]] s bijelim i smeđim inkrustratom u očima, visina 32 cm, Palazzo dei Conservatori, [[Rim]].]] [[Slika:Bust Roman 200 CE toga Glyptothek Munich 382.jpg\|thumb\|200px\|Rimska skulptura je bila originalna i odlikuje se karakternim [[portret]]ima kao što je ova '''bista nepoznatog Rimljanina''' iz Gliptoteke u [[München]]u. Mramor visine 64.5 cm.]] Počeci rimske skulpture oslanjaju se na [[Etrurska umjetnost\|etruščansku]] skulpturu ili su doslovna kopija grčkih majstora u mramoru. Dok su u [[Umjetnost stare Grčke\|klasičnoj Grčkoj]] interesi bili usredotočeni na traženje, oblikovanje općeg, idealnog ljudskog lika, u rimskoj je umjetnosti akcent na prikazivanju pojedinačnog, karakterističnog. To najbolje dolazi do izražaja u mnoštvu '''[[portret]]a rimskih građana''' (14 000 statua). Line 112 ⟶ 114: Najpoznatiji [[trijumfalni stup]] u Rimu je svakako '''[[Trajanov stup]]''' visok 38 m, (106. - 113.) podignut u spomen [[Trajan]]ovih osvajanja [[Dacija\|Dacije]]. On je ukrašen od baze do vrha narativnim reljefima koji u vidu spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Dačana. Na pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, čak i portretnost svakog lica, bogata igra svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubište, a na vrhu stubišta se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra). [[Slika:Rome-MuseeCapitole-ConstantinSurCheval.jpg\|thumb\|left\|250px\|'''Konjanički spomenik [[Marko Aurelije\|Marka Aurelija]]''' s kaptolskog trga, danas u kaptolskom muzeju u Rimu. Između 165. i 173. g., bronca nekoć pozlaćena, visina 5,12 m.]] Jedini sačuvani konjanički spomenik je onaj [[Marko Aurelije\|Marka Aurelija]], rimskog cara, filozofa i pjesnika (161. - 180.). Na ovoj brončanoj skulpturi veliki oblici su sitnim detaljima spojeni na krajnje prirodan način. Ovo djelo bilo je uzor velikim konjaničkim skulpturama renesanse ([[Donatello]] i [[Andrea del ~~Verrochio~~Verrocchio]]). [[Slika:Constantine Musei Capitolini.jpg\|thumb\|200px\|'''[[Konstantin Veliki]]''', 313.–324., 2 m visoka glava nekad monumentalne figure, Kaptolski muzej, [[Rim]].]] '''[[Konstantin Veliki]]''', početak 4. st., mramor, visina 2,44 m, Kapitolski muzej, [[Rim]]. Kada Rimsko carstvo zapada u krizu, u 3. st., umjetnici na kasnim portretima iskazuju svojevrsnu krizu, tako oni izgledaju mistično ~~(Npr. izduženi portret filozofa [[Plotin]]a)~~. Rimski portret se sve više udaljava od objektivne slike stvarnog, a postaje sve više vidljivi simbol duhovne ličnosti. Tako '''portret cara [[Konstantin Veliki\|Konstantina Velikog]]''', imperatora koji će priznati kršćanstvo i time, na izvjesno vrijeme, doprinijeti stabilnosti i jedinstvu Rima, je nezgrapan u omjerima i proporcijama, grub i neprecizan u pojedinostima i izrazito ukočena pogleda (kao da želi reći kako vidi sve i svakoga) - više uopćen portret cara nego njegov realističan prikaz. Ogromne, ozarene oči, masivno, nepokretno lice, ne govore nam mnogo o Konstantinovom stvarnom izgledu, ali nam govore veoma mnogo o tome kako je on gledao na sebe i svoje zvanje. Jedna od važnijih promjena u kasnoantičkim reljefima, u odnosu na klasične, jeste gubitak osjećaja za prostor i dubinu. ==Slikarstvo==

Umjetnost starog Rima: razlika između inačica