Japodi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Članak "Japodi" je zaštićen: isto kao i kod drugih ilirskih naroda [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] (istječe 10:17, 29. rujan 2007. (UTC)) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Japodi''' (lat. ''Iapodes'', grč. ''Iapydoi'') su sjeverozapadna etnogrupa [[Iliri|ilirskih]] plemena u Starom vijeku, uglavnom na današnjem ozemlju srednje Hrvatske između rijeka [[Kupa|Kupe]] (antička ''Colapis'') i [[Una|Une]] (''Oeneus'') do [[Velebit]]a (''Mons Baebius'') i [[Vinodol]]a (''Valdevinum''). Južnije od njih, u sjevernoj Dalmaciji, na velebitskoj obali i Kvarnerskim otocima (''Insulae Liburnicae'') bili su im susjedi pomorski [[Liburni]] s kojima su povremeno ratovali zbog obalnih teritorija. Na zapadu su graničili i povremeno se sukobljavali s istarskim [[Histri]]ma, dok su njihovi međuodnosi s plemenima ''Maezaei'' i ''Ditiones'' istočno od Une slabije poznati.
Line 6 ⟶ 5:
== Ratovi s Rimom ==
Od ranih pisanih izvora najvažnija su [[antika|antička]] izvješća
Tako su Rimljani isprovocirali sukobe koje je započeo konzul Gaj Kasije (''Caius Cassius'') 171. pr.Kr., pa opet Junije Brut 129 pr.Kr. i napokon Gaj Koskonije (''Caius Cosconius'') 78.- 76. Nakon njegove pobjede Japodi sklapaju mir s Rimom i plaćaju danak, ali su se od god. 52.- 47. opet pobunili i prekinuli savezništvo. Zato je 34. pr.Kr. car [[Oktavijan]] August (''Octavianus Augustus'') poveo glasoviti rat protiv Japoda u kojem je konačno zauzeo, razorio i spalio japodsku prijestolnicu ''Metulum'' (danas gradina Viničica kod [[Josipdol]]a), a zbog uporne obrane toga grada je u boju i vatri stradala većina njegovih branitelja, žena i djece.
Line 14 ⟶ 13:
== Podrijetlo Japoda ==
Japodi su uz Liburne jedna od najranije poznatih ilirskih etnoskupina, pa su u svom zavičaju po arheonalazima nedvojbeno živjeli već od 9. st. pr.Kr., a po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje [[Hekatej]] (''Hekataios''). Prije toga, o njihovom iskonu ili mogućoj doselidbi i ranom razvitku nema nekih izravnih pokazatelja. Po arheonalazima je njihova kultura na prijelazu od sjevernijih plemena Panonaca prema pravim Ilirima na
[[Strabon]] je na temelju nejasnih legenda smatrao Japode mješancima Kelta i Ilira, ali o tom keltskom udjelu nema arheološke potvrde u njihovoj kulturi, osim nešto keltskog oružja najviše uz Kupu, koje je među njih vjerojatnije stiglo trgovinom sa susjednim sjevernim [[Taurisci]]ma. Ovi [[Kelti]] se doseljuju u susjedstvo Japoda tek kasnije u 4. st., kada je japodska kultura već razvijena pa imaju metalurgiju i rudarstvo pola tisućljeća prije dolaska Kelta.▼
▲Strabon je na temelju nejasnih legenda smatrao Japode mješancima Kelta i Ilira, ali o tom keltskom udjelu nema arheološke potvrde u njihovoj kulturi, osim nešto keltskog oružja najviše uz Kupu, koje je među njih vjerojatnije stiglo trgovinom sa susjednim sjevernim [[Taurisci]]ma. Ovi [[Kelti]] se doseljuju u susjedstvo Japoda tek kasnije u 4. st., kada je japodska kultura već razvijena pa imaju metalurgiju i rudarstvo pola tisućljeća prije dolaska Kelta.
{{originalne ideje}}
Dok je na bivšem ozemlju Dalmata i Liburna njihovo bar djelomično naslijeđe kod današnjih starosjedilaca višestruko potvrđeno u pučkoj etnokulturi, dijalektalnim arhaizmima i odnedavna još u neslavenskoj biogenetici, za bivše područje Japoda slične veze zasad još nije moguće potvrditi. Poneki pokazatelji tu se spominju samo iz pučke kulture, npr. poznata lička kapa i slični ukrasi na glavi Japoda, ali to je ipak premalo i nesigurno. Biogenetske analize iz Like još su oskudne (malo uzoraka iz Gospića), a dijalektalne poredbe domaćih arhaizama su nedovoljne. Dodatni je problem što je većina srednjovjekovnog čakavskog pučanstva Like i Korduna uništena i protjerana turskim provalama, a potom doseljeni štokavci iz Bosne teško da imaju veze s Japodima. Zato moguće nasljednike Japoda prije treba potražiti i analizirati u Gradišću i drugdje, negoli kod nas.
Redak 22:
== Kultura i gospodarstvo ==
Kako je japodski zavičaj kao i danas bio bogat prostranim gorskim
U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari,
Japodski seljaci su uzgajali raznoliku [[stoka|stoku]], [[žitarice]] i [[mahunarke]]. Njihova [[umjetnost]] ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi iz
== Vjera i grobovi ==
Slično ostalim Ilirima, izvorni Japodi su po [[vjera|vjeri]] bili [[politeizam|mnogobošci]], ali dijelom imaju svoja posebna božanstva. Njihov glavni bog bio je Vodenbog ''Bindus'', ruševine čijeg hrama s više žrtvenika su nađene kod
U rano doba su se slobodni Japodi često zakapali u pećinama, a kasnije s drvenim lijesovima u zidane obiteljske grobnice na padinama ispod [[gradina|gradine]], ili su se dijelom spaljivali i spremali u pogrebne urne najviše na istoku uz Unu pod utjecajem ostalih Ilira. Na ozemlju Japoda uglavnom nisu poznate obredne gomile u obliku kamenih ''kurgana'' kakve su česte kod južnijih Dalmata. Također u grobovima razmjerno miroljubivih Japoda, kao ni u južnijim grobovima Liburna
== Literatura ==
|