Viktor Kovačić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
uređivanje
Redak 4:
 
Već za života Viktor Kovačić postat će karizmatičnom osobom, no svojim ostvarenjima, a još više istupima u javnosti, steći će više neprijatelja no prijatelja, postavši time ujedno i jednim od najvećih tragičara hrvatske moderne. Antun Jiroušek 1925. pisat će u »[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac345.nsf Vijencu]«: »Život je Kovačićev klasičan primjer za pojave ovakove vrsti, koje su se javljale u prošlosti, a javljaju se i u sadašnjosti hrvatske arhitekture.« Kovačićev suvremenik, slikar [[Ljubo Babić]] svjedoči: »Rijetki su ga voljeli. Dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, a najviše je bilo onih, koji su ga antipatijom susretali. A s njime je bilo doista teško: osjetljiv, tvrdoglav, prepotentan: prema slabijima grub i osoran, a prema jačima laskav, umiljat; indolentan, nelagodan. Kretao se među ljudima kao kakav veliki gospodin... Izoliran postao je čudak; bohem, koji je predstavljao aristokrata. Takav je ostao u uspomeni većine. Oni, pak koji su ga voljeli, upamtili su ga kao dosjetljivog i duhovitog šaljivdžiju, čiji je sarkazam pogađao duboko i točno... Oni malobrojni koji su ga uistinu voljeli, znali su, da se u njemu krije čovjek umjetnik, čovjek od vrijednosti, skeptik spram svega, a najviše spram sebe, čovjek patnik, izranjen i izmrcvaren okolinom. Znali su da je u njemu negdje duboko skrita težnja za drugim, ljepšim skladnijim svijetom... Znali su da u svojoj mansardi crtka na svoje papire zanose i sanje o izlazu iz svega ružnoga, kaotičnog i prljavog, da se zanosi maštom za dalekim nekim imaginarnim [[New York|New Yorkom]], iluziji o dalekoj nedohvatnoj slobodi, u sjeni koje počiva ljepota, i da sanja o dalekim perspektivama... kristalnim arhitekturama, o novim ljepotama...«
 
 
 
 
== U Bolléovom atelijeru ==
[[Slika:Viktor Kovačić- Kuća Frank, Mažuranićev trg 1, Zagreb, 1913. - 1914.jpg|thumb|200px|Viktor Kovačić- Kuća Frank, 1913. - 1914.jpg]]
No tko je uistinu bio Viktor Kovačić? Rođen u Ločen Dolu 1874. u seljačkoj obitelji, vrlo brzo kao siroče odlazi stricu u [[Graz]], gdje završava pučku i zidarsku obrtnu školu, šegrtujući neko vrijeme kod Stadtbaumeistera Josepha Flora. Kao sedamnaestogodišnjak dolazi u Zagreb, gdje prvo radi kao vježbenik u građevnoj tvrtki Carnelutti, a zatim i u atelijeru arhitekta [[Kuno Waidmann|Kune Waidmanna]]. Videći u Kovačiću darovita mladića, ubrzo ga preporučuje tadašnjem direktoru obrtne škole [[Hermann Bollé|Hermannu Bolléu]], koji ga prima u svoj atelijer. Tijekom petogodišnjega rada kod Bolléa, kao tehničar i voditelj gradnji Kovačić je stekao golemo iskustvo, koje će mu omogućiti da 1896. upiše elitnu bečku [http://www.akbild.ac.at/ Akademie der bildenden Künste]. Boravak Viktora Kovačića u Beču od višestruke je važnosti, kako za sama Kovačića, tako i za razvoj hrvatske moderne. Naime, Kovačićev učitelj u Beču, kao i Slovenca [http://sl.wikipedia.org/wiki/Jo%C5%BEe_Ple%C4%8Dnik Josipa Plečnika], glasoviti je arhitekt [http://en.wikipedia.org/wiki/Otto_Wagner Otto Wagner], jedan od ključnih protagonista europskog [http://en.wikipedia.org/wiki/Fin_de_si%C3%A8cle fin de sieclea]. Nekako istodobno s Kovačićem, u Beč se nakon boravka u Americi vratio i arhitekt [http://en.wikipedia.org/wiki/Adolf_Loos Adolf Loos], koji će svojim djelovanjem radikalno preusmjeriti dalji tijek arhitekture 20. stoljeća. Nekoliko godina poslije Kovačić i Loos prisno se sprijateljuju i počinju surađivati. Da nije bila riječ isključivo o poslovnoj suradnji, nego o nadasve prisnu prijateljstvu dvojice sumišljenika i suboraca za iste ideje, najzornije nam svjedoči i niz crteža i skica nedavno pronađenih u Kovačićevoj ostavštini, među kojima je svakako najzanimljivija studija [http://en.wikipedia.org/wiki/Andrea_Palladio Paladijeve] obnove [[Marko Vipsanije Agripa|Agripinih]] terma u Rimu s anagramskim suputpisom dvojice arhitekata — Agripa LF oos Kovac Feci, (op. a. Agripa Adolf Loos Kovačić Fecit).
 
 
 
 
== Prvi programatski istup ==
Line 19 ⟶ 13:
Diplomiravši, 1899. Kovačić se vraća u Zagreb, gdje se vrlo brzo uključuje u javni život. Već 1900. inspiriran istoimenom Wagnerovom knjigom objavljuje u časopisu »Život« programski tekst Moderna arhitektura. Izuzmemo li kritičke dopise iz Pariza 1897. arhitekta [[Josip Marković|Josipa Markovića]] o zagrebačkoj arhitekturi, ili pak istup [[Ivo Pilar|Ive Pilara]] u »Vijencu« 1898, riječ je o prvom arhitektonskom programskom istupu u nas, kojim će biti zacrtani temeljni ciljevi i problemi arhitektonske struke što će prema dosadašnjim iskustvima ostati aktualnim sve do kraja 20. stoljeća. Stanovi, kuće i uopće sve zgrade, ističe Kovačić kritizirajući postojeću arhitekturu, »moraju biti gradjene prema našim potrebama... Drugo je graditi palaču iz mramora, drugo graditi željeznom konstrukcijom. I zato ne valja, da nam kuće izgledaju kao da su mramorne palače, a kad tamo, one su kućetine sa stotinu siromašnih stanovnika gradjene ciglom i željezom... Moderna arhitektura zahtijeva logičnost i praktičnost.« »Stanovi se grade zbog ljudi, a ne zbog pokućstva« citirat će Kovačića Jiroušek u »Vijencu«. Mnogo je radikalniji Loos. Čemu ugađati, pita se on, lošem ukusu stanara koji uživaju pri pomisli da im fasada pruža iluziju raskoši?« »Dekoracije koje nemaju pravo društveno pokriće zapravo su smiješne, još i više: one su nemoralne.«
Takvi istupi obojici će, i Loosu u Beču i Kovačiću u Zagrebu, stvoriti mnogo neprijatelja. Već je glasovita anegdota kada je Kovačić nakon povratka u Zagreb u potrazi za poslom pokucao na vrata tada poznatu vladinu inženjeru, doslovce mu sasuvši u lice: »Došao sam da bih arhitekturu u Hrvatskoj postavio na nove osnove — ja sam sunčev zrak novog umjetničkog stremljenja.« Zbunjeni vladin službenik savjetovao mu je da se pridruži svom nekadašnjem učitelju Bolléu, na što mu je ovaj u svom stilu odbrusio: »Ma kakav Bollé! Topove bi trebalo dovući i napucati oba tornja stolne crkve.« Kovačić će sve do smrti biti u bespoštednom sukobu, osobito s [[Izidor Kršnjavi|Izidorom Kršnjavijem]]. No čangrizavi i ostarjeli vladin predstojnik za bogoštovlje i nastavu znao mu je žestoko uzvratiti: »Talentiran čovjek. Ima dobrih ideja i ukusa, ali je lijenčina, koji ne uči niti radi ustrajno, nego po kavanama pripovijeda koliko je vrijedan. Bohéma. Šteta za njega.«
 
 
== Potraga za samoodređenjem ==
Line 26 ⟶ 19:
 
Danas možemo nabrojati mnoga Kovačićeva ostvarenja koja su, u doba kada su nastajala, unijela važne promjene i novine u tadašnji hrvatski arhitektonski izričaj. Izdvojimo samo neka: vila Perok (1905), regulacija Kaptola (1908-1910) i Rokova perivoja (1909), crkva sv. Blaža (1909-1913), vile Vrbanić i Frangeš (1910), kuća Frank (1912-1913), vila Čepulić (1914), vila Fröhlich, kuća Slaveks (1920) i palača zagrebačke Burze (1923-1927). Upravo navedena djela najzornije tumače cjelokupan Kovačićev opus, koji se kretao u široku rasponu od afirmativnog i kritičkog pristupa urbanim temama i njihova aktivnog odnosa prema povijesnom nasljeđu, preko pojedinačnih gradnji, pa sve do studioznih razrada koje su bez susprezanja sezale i do najneznatnijeg arhitektonskog detalja i projekata s područja umjetničkog obrta, izražavajući u Kovačića, da parafraziram njegova suvremenika Edu Šena, neodoljivu strastvenu težnju za ljepotom kojoj je podloga duboka unutrašnja potreba za stvaranjem iz najčistijih izvora do kojih može doprijeti ljudski duh.
 
 
== Posthumno priznanje ==
Godinu nakon smrti, na međunarodnoj pariškoj izložbi za umjetnost i obrt (Expositions des Arts Décoratifs), arhitektu Viktoru Kovačiću posthumno je dodijeljem Grad Prix. No danas je u javnosti malo poznato da je Kovačiću glavna nagrada dodijeljena u jakoj međunarodnoj konkurenciji, koju su činila imena poput [[Auguste Perret|Augusta Perreta]], [[Le Corbusier|Le Corbusiera]], [[Bruno Taut|Brune Tauta]] i [[Konstantin Melnikov|Konstantina Meljnikova]]].
Godinu nakon smrti, na međunarodnoj pariškoj izložbi za umjetnost i obrt (Expositions des Arts Décoratifs), arhitektu Viktoru Kovačiću posthumno je dodijeljem Grad Prix. No danas je u javnosti malo poznato da je Kovačiću glavna nagrada dodijeljena u jakoj međunarodnoj konkurenciji, koju su činila imena poput [http://es.wikipedia.org/wiki/Auguste_Perret Augusta Perreta], [http://en.wikipedia.org/wiki/Le_Corbusier Le Corbusiera], [http://en.wikipedia.org/wiki/Bruno_Taut Brune Tauta] i [http://en.wikipedia.org/wiki/Konstantin_Melnikov Konstantina Meljnikova].
 
 
== Projekti i realizacije==
Line 202 ⟶ 192:
 
*1923. – 1924. Palača Burze, Trg hrvatskih velikana 3/Račkoga 1/Martićeva 1, (gradnju dovršili 1927. [[Hugo Ehrlich]], [[Alfred Albini]] i [[Mladen Kauzlarić]]), Zagreb
 
 
 
== Izbor iz literature ==
 
 
*Babić Ljubo- Arhitekt Viktor Kovačić, „Obzor“, Zagreb LXIX/ 1928., 37, 2-3
 
*Babić Ljubo- Umjetnost kod Hrvata u 19. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 1934.
 
*Babić Ljubo- Pregled hrvatske umjetnosti, Obzor, Spomen knjiga 1860 – 1935., Zagreb, 1935.
 
*Domljan Žarko- Viktor Kovačić 1, 15 dana, broj 3, Zagreb, 1974.
 
*Domljan Žarko- Viktor Kovačić 2, 15 dana, broj 4/5, Zagreb, 1974.
 
*Domljan Žarko- Hrvatska arhitektura na prijelazu stoljeća, Arhitektura, broj 156/7, Zagreb, 1976.
 
*Galović Krešimir- Arhitekt Kovačić, skice i crteži, Biblioteka Psefizma, UHA, Zagreb, 1997.
 
*Galović Krešimir- Povijest hrvatske arhitekture 20. st: Između mita i neznanja, Vijenav 163, Zagreb, 2000.
*Galović Krešimir- Povijest hrvatske arhitekture 20. st.: Viktor Kovačić (1874. – 1924.)- San o kristalnoj arhitekturi, Vijenac, 166, Zagreb, 2000.
 
*Galović Krešimir- Povijest hrvatske arhitekture 20. st.: Viktor Kovačić (1874. – 1924.)- San o kristalnoj Arhitekturi, Vijenac, 166, Zagreb, 2000.
 
*Galović Krešimir- Klub hrvatskih arhitekata, Vijenac, 172, Zagreb, 2000.
 
*Galović Krešimir- I Kovačić šaptom pade, Vijenac, 284, Zagreb, 2005.
 
*Jiroušek Antun- Viktor Kovačić, Vijenac, broj 5, Zagreb, 1925.
 
*Jiroušek Antun- Viktor Kovačić, Vijenac, broj 7/8, Zagreb, 1925.
*Jiroušek Antun- U spomen hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića, Hrvatski narod, Zagreb, 22. 10. 1941.
*Jiroušek Antun- U spomen hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića,
Hrvatski narod, Zagreb, 22. 10. 1941.
 
*Jurić Zlatko- Herojski prolog u modernu I, Od kasnog historicizma k secesiji, ČIP, broj 5/12, Zagreb, 1995.
*Jurić Zlatko- Herojski prolog ka moderni II, Početak direktnog sukoba arhitektonskih generacija, ČIP, broj 1/2 Zagreb, 1996.
*Jurić Zlatko- Herojski prolog ka moderni II, Početak direktnog sukoba arhitektonskih generacija,
ČIP, broj 1/2 Zagreb, 1996.
 
*Jurić Zlatko- Herojski prolog u modernu III, Ne rušite Bakačevu kulu!, ČIP, broj 3, Zagreb, 1996.
 
*Jurić Zlatko- Herojski prolog u modernu IV, Pirova pobjeda, ČIP, broj 6/8, Zagreb, 1996.
*Jurić Zlatko- Herojski prolog u modernu V, Arhitektura kao moralno i umjetničko poslanstvo, ČIP, broj 9/10, Zagreb, 1996.
 
*Jurić Zlatko- Herojski prolog u modernu VVI, Arhitektura kao moralno i umjetničko poslanstvo,Doba kada su arhitekturom vladale individualne umjetničke geste, ČIP, broj 11/12, Zagreb, 1996.
* Jurić Zlatko- Crkva Sv. Blaža u Zagrebu 1908. – 1914., Život umjetnosti, broj 59, Zagreb, 1997.
ČIP, broj 9/10, Zagreb, 1996.
*Jurić Zlatko- HerojskiCrkva prologSv. Blaža u modernuZagrebu, VIArhitekt Viktor Kovačić, Dobaživot kadai sudjelo, arhitekturomzbornik vladaleradova, individualneHAZU, Zagreb, 2003.
*Jurić Zlatko- Ivo Maroević- Natječaji, izložbe Klub hrvatskih arhitekata, Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
umjetničke geste, ČIP, broj 11/12, Zagreb, 1996.
*Jurić Zlatko- Od secesije prema klasicizmu: Viktor Kovačić, natječajni projekt za regulaciju Kaptola u Zagrebu, 1908. Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2003.
 
*Jurić Zlatko- Crkva Sv. Blaža u Zagrebu 1908. – 1914., Život umjetnosti, broj 59, Zagreb, 1997.
 
*Jurić Zlatko- Crkva Sv. Blaža u Zagrebu, Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo,
zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Jurić Zlatko- Ivo Maroević- Natječaji, izložbe Klub hrvatskih arhitekata,
Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Jurić Zlatko- Od secesije prema klasicizmu: Viktor Kovačić, natječajni projekt za regulaciju
Kaptola u Zagrebu, 1908. Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2003.
 
*Jurić Zlatko- Viktor Kovačić- prolog u regulaciju Kaptola, 1908., Prostor, , 1(29), Zagreb. 2005.
 
*Knežević Snješka- Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
*Knežević Snješka- Kovačićeve vizije uređenja zagrebačkih trgova i perivoja 1905- 1909., Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Knežević Snješka- Kovačićeve vizije uređenja zagrebačkih trgova i perivoja 1905- 1909.,
Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Knežević Snješka- Zagreb u središtu, Istraživanja, studije i prikazi, Barbat, Zagreb, 2003.
*Laslo Aleksander- Arhitektonski vodič, Individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine, Arhitektura, broj 186/187/ 188, Zagreb, 1983./4.
 
*Laslo Aleksander- Arhitektonski vodič, Individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940.
godine, Arhitektura, broj 186/187/ 188, Zagreb, 1983./4.
 
*Laslo Aleksander- Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940., ČIP, broj 3, Zagreb, 1983.
*Laslo Aleksander- Lica moderniteta 1898.- 1918.: zagrebačka arhitektura secesijske epohe, Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2003.
 
*Lunaček Vladimir ( atrib. Z. Jurić)- Iz naših umjetničkih atelijera: Viktor Kovačić, Obzor, Zagreb, XLVII/1906, 80, 2-3
*Laslo Aleksander- Lica moderniteta 1898.- 1918.: zagrebačka arhitektura secesijske epohe,
*Maruševski Olga- Kovačić u kontekstu svoga vremena, Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, MUO, Zagreb, 2003.
*Mikac Neven, Aleksander Laslo- Arhitektonski vodič I., Zagreb- donji grad, 19. i 20. stoljeće, ČIP, broj 9, 1982., Zagreb
 
*Plavšić Dušan- Poslije izložbe natječajnih radnja za regulaciju Kaptola i okolice, Obzor ilustrovani, Zagreb, 1908.
*Lunaček Vladimir ( atrib. Z. Jurić)- Iz naših umjetničkih atelijera: Viktor Kovačić,
*Premerl Tomislav- Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Arhitektura, broj 156/7, Zagreb, 1976.
Obzor, Zagreb, XLVII/1906, 80, 2-3
*Premerl Tomislav- Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nova tradicija, Matica hrvatska, Zagreb, 1989.
 
*Radović- Mahečić Darja, Laslo Aleksandar- Viktor Kovačić- promotor hrvatske arhitekture, Radovi IPU, Zagreb, 1997.
*Maruševski Olga- Kovačić u kontekstu svoga vremena, Arhitekt Viktor Kovačić,
život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Mikac Neven, Aleksander Laslo- Arhitektonski vodič I., Zagreb- donji grad, 19. i 20. stoljeće, ČIP,
broj 9, 1982., Zagreb
*Plavšić Dušan- Poslije izložbe natječajnih radnja za regulaciju Kaptola i okolice,
Obzor ilustrovani, Zagreb, 1908.
 
*Premerl Tomislav- Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Arhitektura, broj 156/7,
Zagreb, 1976.
 
*Premerl Tomislav- Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nova tradicija, Matica hrvatska,
Zagreb, 1989.
 
*Radović- Mahečić Darja, Laslo Aleksandar- Viktor Kovačić- promotor hrvatske arhitekture,
Radovi IPU, Zagreb, 1997.
 
*Radović- Mahečić Darja, Laslo Aleksander- Život i djelo Viktora Kovačića, Arhitekt Viktor Kovačić, život i djelo, zbornik radova, HAZU, Zagreb, 2003.
 
*Strajnić Kosta- Studije, Zagrebačka arhitektura, Zagreb, 1918.
*Szabo Gjuro- U spomen Viktora Kovačića, Savremenik, broj 2, Zagreb, 1928.
 
*Šegvić Neven- Viktor Kovačić, prvi graditelj hrvatske moderne arhitekture, ČIP, broj 3/4, Zagreb, 1991.
 
*Šen Edo- Arhitekt Viktor Kovačić, mapa- monografija, GNZ, Zagreb 1929.
*Šen Edo- Arhitekt Viktor Kovačić, mapa- monografija, komentari Žarko Domljan, Čovjek i prostor, broj 10/11, Zagreb 1974.
*Vrkljan Zvonimir- Obljetnice, Viktor Kovačić, ČIP, broj9/10, Zagreb, 1994.
 
*Šen Edo- Arhitekt Viktor Kovačić, mapa- monografija, komentari Žarko Domljan,
Čovjek i prostor, broj 10/11, Zagreb 1974.
 
*Vrkljan Zvonimir- Obljetnice, Viktor Kovačić, ČIP, broj9/10, Zagreb, 1994.
 
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti|Kovačić, Viktor]]