Špilja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Ispravak netočnih wikipoveznica
Redak 1:
{{mergetalk}}
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]]
Putovanje u središte [[Zemlja|Zemlje]] je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore,opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar [[špilje]] jako hladno. Mnoge je [[špilje]] ukrasila sama [[priroda]]:odozgo vise stalaktiti,s dna niču stalagmiti,a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja. Mjesečev krajolik,samosvojan [[ekosustav]]u koji ne prodire [[sunce]].Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti proširenja,klance i podzemne rovove.To su labirinti kojima često teku rijeke i [[potoci]].
'''Špilja''' je prirodna šupljina u [[zemljina kora|Zemljinoj kori]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u [[krš]]kom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatske stijene|magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a.
'''Špilja''' je prirodna šupljina u [[zemljina kora|Zemljinoj kori]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u [[krš]]komkrškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatske stijene|magmatskih stijena]], [[konglomerat]]akonglomerata, [[breča]] pa čak i [[led]]a.
 
Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne.
Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori.
Istraživanjem špilja se bavi [[speleologija]] koja je kao [[znanost]] nastala u drugoj polovici 19.stoljeća.Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speolozi. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje.
 
==Poznate špilje==
*[[Lukina jama]],duboka 1392 metara,najdublja je jama u Hrvatskoj,a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki,speologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.
*U uvali Balun na otoku Biševu nalazi se [[Modra špilja]]. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom.
*U Postojnskoj jami u Sloveniji ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u Europi. Otkrio ju je 1818.godine Luka Čerč.
*Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u Cala di Luna u [Nacionalnom parku zaljeva Orosei i Gennargentu na Sardiniji.
*La Grotta grande del Vento unutar špilja Frasassi, u talijanskoj pokrajini [[Marche]], otkrivena je tek [[1971.]] godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.
 
==Vidi još==
*[[Modra špilja]]
*[[Lukina jama]]
 
Istraživanjem špilja se bavi speleologija, a istraživači špilja su speleolozi.
 
== Vanjske poveznice ==
Line 11 ⟶ 24:
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html
 
 
{{Mrva-geol}}
 
[[Kategorija: Geomorfologija]]