Inačica od 23. lipnja 2007. u 19:12 uredi Sanja Simat (razgovor \| doprinosi) 1.021 edit m mrva		Inačica od 5. rujna 2007. u 12:40 uredi ukloni ovu izmjenu Tmalvic (razgovor \| doprinosi) 200 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Transformni rasjedi obuhvaćaju jedan od tri tipa granica u [[tektonika ploča\|tektonici ploča]]. Naziv je skovao J. Tuzo Wilson, koji je prepoznao koncept u slučaju poprečnih pružnih rasjeda duž kojih se [[srednjeoceanski hrbat\|srednjeoceanski hrptovi]] razmiču. Glavno obilježje transformnih rasjeda je izrazito velika vodorovna komponenta pomaka njegovih krila, a u usporedbi s pomakom po okomici paraklaze. Lateralno ili dekstralno pomicanje jedne ploče u odnosu na drugu duž transformnih rasjeda može imati vidljive površinske učinke. Zbog [[trenje\|trenja]], ploče ne mogu jednostavno kliziti jedna pored druge. Upravo nasuprot tomu, kada pritisak u obje ploče dosegne stupanj koji prelazi donju granicu deformacije stijene, akumulirana [[potencijalna energija]] oslobađa se u obliku deformacije. Deformacija je istovremeno akumulativna i trenutačna, a ovisi o [[reologija\|reologiji]] stijene - duktilna donja [[Zemljina kora\|kora]] i [[Zemljin plašt\|plašt]] akumuliraju deformaciju postupno putem smicanja, dok krhka gornja kora reagira lomljenjem ili trenutačnim oslobađanjem napetosti, što uzrokuje kretanje duž [[rasjed]]a. Energija oslobođena zbog napetosti može uzrokovati [[potres]]e, uobičajenu pojavu duž transformnih granica. ▼ ▲~~Lateralno~~Veliko lateralno (sinistralno ili dekstralno, odnosno lijevo i desno) pomicanje jedne ploče u odnosu na drugu duž transformnih rasjeda može imati vidljive površinske učinke. ~~Zbog~~Uz to, naravno zbog [[trenje\|trenja]], ploče ne mogu jednostavno kliziti jedna pored druge. ~~Upravo~~Zbog ~~nasuprot~~zakrivljenost ~~tomu,~~rasjedne plohe u vodoravnoj i okomitoj ravnini dolazi do pritiska u rasjednoj zoni. ~~kada~~Kada pritisak u obje ploče dosegne stupanj koji prelazi donju granicu deformacije stijene, akumulirana [[potencijalna energija]] oslobađa se u obliku deformacije. Deformacija je istovremeno akumulativna i trenutačna, a ovisi o [[reologija\|reologiji]] stijene - duktilna donja [[Zemljina kora\|kora]] i [[Zemljin plašt\|plašt]] akumuliraju deformaciju postupno putem smicanja, dok krhka gornja kora reagira lomljenjem ili trenutačnim oslobađanjem napetosti, što uzrokuje kretanje duž [[rasjed]]a. Energija oslobođena zbog napetosti može uzrokovati [[potres]]e, uobičajenu pojavu duž transformnih granica. [[San Andreas rasjed]] u južnoj [[Kalifornija\|Kaliforniji]] je veliki transformni rasjed koji povezuje [[Istočnopacifičko uzvišenje]] nedaleko od kalifornijske obale s dijelom hrpta u [[Kalifornijski zaljev\|Kalifornijskom zaljevu]].

Transformni rasjed: razlika između inačica