Mössbauerov efekt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Sredinom 20. stoljeća nuklearni su fizičari pokušavali u praksi provesti ideju da bi rezonancijska apsorpcija gama zračenja trebala biti analogna optičkoj rezonantnoj [[fluorescencija|fluorescenciji]], tj. da bi gama zračenje emitirano od strane radioaktivnog izvora trebalo potaknuti inverzni proces nuklearne rezonancijske apsorpcije u apsorberu koji se sastoji od jezgara istog tipa kao što su jezgre koje se nalaze u izvoru zračenja. Dva su fizikalna parametra odgovorna za razliku između ta dva slučaja, tj. zašto je rezonancijska apsorpcija u slučaju elektronskih prijelaza lako ostvariva, a u slučaju nuklearnih prijelaza dolazi do poteškoća.
 
Prvo, vrijeme života pobuđenih atomskih nivoa je relativno kraće te je prirodna širina linija energijske raspodjele (''Γ'' ≈ 10<sup>-5</sup> eV) puno veća u usporedbi s nuklearnim nivoima (''Γ'' ≈ 10<sup>-9</sup> eV). Ove vrijednosti proizlaze iz [[Werner Heisenberg|Heisenbergovog]] principa neodređenosti prema kojemu je prirodna širina energijske linije povezana sa vremenom života ''τ'' nuklearnog stanja relacijom ''Γτ'' = ''h''. Razlika još izraženija ako uzmemo u obzir omjer prirodne širine linije i njene energije
(''Γ''/''E''<sub>gama</sub> ≈ 10<sup>-14</sup> za nuklearne, a ''Γ''/''E''<sub>el</sub> ≈ 10<sup>-5</sup> za elektronske prijelaze). Takva oštrina linija nuklearnih prijelaza ima utjecaj na slabije preklapanje pripadnih emisijskih i apsorpcijskih linija, što je preduvjet za rezonancijsku apsorpciju.