Mössbauerov efekt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
Mössbauerov efekt bit će vjerojatniji u kristalima u kojima je energija uzmaka, nastala emisijom ili apsorpcijom ''γ''-kvanta, manja od energije prijelaza između energijskih razina kristalnih oscilatora, a ona je određena vrijednošću Debye-ove frekvencije (''ω''<sub>D</sub>), odnosno Debye-ove temperature (''Θ''<sub>D</sub>). Vjerojatnost apsorpcije ili emisije ''γ''-zračenja bez uzmaka (Mössbauerovog efekta) raste s smanjenjem temperature, veća je kod kristala s višom Debye-ovom temperaturom (frekvencijom) i za manje energije ''γ''-zračenja.
 
Mössbauerov efekt se ne javlja se u plinovima i tekućinama, te u čvrstim tvarima koje nemaju dovoljno jake međuatomske veze. Mössbauerov efekt naglo slabi u čvrstim tvarima dimenzija ispod 1 μm3μm<sup>3</sup> (oko 10910<sup>9</sup> atoma). Vjerojatnost efekta također drastično pada kod nuklearnih prijelaza energija većih od 130 - 140 keV.
Budući se prema teoriji koju je Mössbauer postavio kod emisijskih i apsorpcijskih linija na vrijednostima energije koje odgovaraju energiji prijelaza nuklearnih nivoa trebaju javiti vrlo uske linije (prirodne širine), Mössbaueru je još bio potreban direktan eksperimentalni dokaz postojanja ovih linija. Njegova je ideja bila da iskoristi Dopplerov efekt ne kao sredstvo za nadoknađivanje energije uzmaka kao što ga je koristio Moon, nego kao sredstvo pomoću kojega će skenirati energijsko područje u okolini energije prijelaza. U tu je svrhu konstruirao uređaj prikazan na slici desno.