Razlika između inačica stranice »Mössbauerov efekt«

Dodano 678 bajtova ,  prije 13 godina
bez sažetka
Mössbauerov efekt bit će vjerojatniji u kristalima u kojima je energija uzmaka, nastala emisijom ili apsorpcijom ''γ''-kvanta, manja od energije prijelaza između energijskih razina kristalnih oscilatora, a ona je određena vrijednošću Debye-ove frekvencije (''ω''<sub>D</sub>), odnosno Debye-ove temperature (''Θ''<sub>D</sub>). Vjerojatnost apsorpcije ili emisije ''γ''-zračenja bez uzmaka (Mössbauerovog efekta) raste s smanjenjem temperature, veća je kod kristala s višom Debye-ovom temperaturom (frekvencijom) i za manje energije ''γ''-zračenja.
 
Mössbauerov efekt se ne javlja se u plinovima i tekućinama, te u čvrstim tvarima koje nemaju dovoljno jake međuatomske veze. Mössbauerov efekt naglo slabi u čvrstim tvarima dimenzija ispod 1 μm<sup>3</sup> (oko 10<sup>9</sup> atoma). Vjerojatnost efekta također drastično pada kod nuklearnih prijelaza energija većih od 130 - 140 keV.
[[Image:MossbauerovEfekt3.jpg|thumb|right|260px|Shematski prikaz prvog Mössbauerovog uređaja. A - apsorber-kriostat, Q - rotirajući kriostat sa izvorom, D - scintilacijski detektor]]
[[Image:MossbauerovEfekt4.jpg|thumb|right|260px|Prvi Mössbauerov spektar]]
 
Mössbauerov efekt se ne javlja se u plinovima i tekućinama, te u čvrstim tvarima koje nemaju dovoljno jake međuatomske veze. Mössbauerov efekt naglo slabi u čvrstim tvarima dimenzija ispod 1 μm<sup>3</sup> (oko 10<sup>9</sup> atoma). Vjerojatnost efekta također drastično pada kod nuklearnih prijelaza energija većih od 130 - 140 keV.
 
Budući se prema teoriji koju je Mössbauer postavio kod emisijskih i apsorpcijskih linija na vrijednostima energije koje odgovaraju energiji prijelaza nuklearnih nivoa trebaju javiti vrlo uske linije (prirodne širine), Mössbaueru je još bio potreban direktan eksperimentalni dokaz postojanja ovih linija. Njegova je ideja bila da iskoristi Dopplerov efekt ne kao sredstvo za nadoknađivanje energije uzmaka kao što ga je koristio Moon, nego kao sredstvo pomoću kojega će skenirati energijsko područje u okolini energije prijelaza. U tu je svrhu konstruirao uređaj prikazan na slici desno.
 
Rotirajući kriostat na kome je montiran izvor osigurava pomicanje izvora prema apsorberu odgovarajućom brzinom čime se mijenja energija kvanta zračenja koji upada na apsorber, odnosno na detektor. Relativna brzina izvora prema apsorberu potrebna u ovom eksperimentu manja je četiri reda veličine od one u Moon-ovu eksperimentu, tj. riječ je o redu veličine centimetri po sekundi. Rezultirajući prikaz ovisnosti intenziteta transmitiranog zračenja koje upada na detektor o relativnoj brzini izvora prema apsorberu dan je na slijedećoj slici. To je bio prvi snimljeni Mössbauerov spektar.
 
 
99

uređivanja