Razlika između inačica stranice »Slavonska vojna krajina«

Dodano 226 bajtova ,  prije 13 godina
sređivanje
m (interwiki)
(sređivanje)
{{izvor}}
{{wikipedizirati}} <!-- dati clanku glavu i rep, ovo izgleda ko istrgnuto iz knjige -->
 
[[Slika:Slavonia01.png|thumb|300px|Slavonska vojna krajina 1751. godine]]
 
[[SLika:Slavonia02.png|thumb|300px|Slavonska vojna krajina 1849. godine]]
 
'''Slavonska vojna krajina''' - naziv je dijela [[Vojna krajina|Vojne krajine]] koji je pripadao povijesnoj [[Slavonija|Slavoniji]].
 
Osmanlije su postupno zauzimali prostor srednjovjekovne Kraljevine Slavonije. Usporedno s napredovanjem Osmanlija pojedini su plemići kralju davali svoje utvrde. Sredinom 16. stoljeća je stvoren sustav utvrda uz granicu s Osmanskim Carstvom između rijeka Drave i Save. Taj se sustav utvrda naziva [[Vojna krajina]] Pogranične utvrde su u 16. stoljeću financirali kralj, staleži pokrajine Štajerske (glavni grad [[Graz]]) i Hrvatsko-slavonski sabor (Hrvatski [[sabor]]). Taj obrambeni sustav utvrda zovemo Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan [[Varaždinski generalat]] (po utvrdi [[Varaždin]] koje je od [[1595.]] godine bila sjedište generala, do [[1595.]] i od [[1731.]] do [[1765.]] sjedište generala je utvrda [[Koprivnica]]). Sastojala se od tri kapetanije sa središtima: [[Koprivnica]], [[Križevci]] i Ivanić ([[Ivanić Grad]]), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija [[Đurđevac]]. Vojska u njima se sastojala od njemačkih vojnika, husara i haramija. Njemački vojnici su bili smješteni u Varaždinu, Koprivnici, Đurđevcu, Križevcima, Čazmi i Ivaniću, husari u Koprivnici, Križevcima i Ivaniću, a [[Haramije]] (domaći slavonski vojnici) su bili smješteni po vojvodstvima u manjim utvrdama. U Slavonskoj krajini je 1630. bilo smješteno 1595, a od 1644. - 1837 plaćenih vojnika.
 
[[Kategorija: Vojna krajina]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[de:Slawonische Militärgrenze]]