Neuroprijenosnik: razlika između inačica

{{main|Acetilkolin}}

ACh je jedan od najranije otkrivenih neurotransmitora. Glavna kolinergična jezgra (ona čiji neuroni izlučuju ACh) nalazi se u nucl. basalisu ili Meinetovoj jezgri koja je smještena ispod lentiformne jezgre. Izgleda da su neuroni ove jezgre uključeni u kognitivne funkcije [[mozak|mozga]]. Oštećenje nucl. basalisa povezano je sa [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovom bolesti]]. Osim u nucl. basalisu, postoje još tri veće kolinergične jezgre u prednjem mozgu: medijalna spiralna jezgra, vertikalna dijagonalna jezgra i horizontalna dijagonalna jezgra.

[[Akson|Aksoni]] kolinergične jezgre iz nucl. basalisa inerviraju velika područja [[moždana kora|moždane kore]] i to posebno frontalni, temporalni i okcipitalni [[režanj]], a [[akson|aksoni]] iz septalne i dijagonalnih jezgri inerviraju [[hipokampus]] i medijalni [[korteks]].

ACh se izlučuje i u moždano deblo, u motoneuronima iz jezgara motornih moždanih [[neuron|živaca]] i iz prednjeg roga medullae spinalis, te u sinapsama neurona neuromuskularne veze. ACh je, uključen i u [[motorika|motoriku]].

 

== Monoamini ==

=== Noradrenalin ===

[[akson|Aksoni]] noradrinergičkih [[neuron|neurona]] tvore dva uzlazna puta u [[mozak|mozgu]]. Prvi uzlazni put kreće iz jezgre locus coeruleus u moždanom deblu. Iz tog puta kreću dva živčana snopa: dorzalni i ventralni snop. Oni inerviraju veliki dio mozga. Oba snopa prolaze kroz lateralni [[hipotalamus]] i to u sastavu MFB-a. MFB je medijalni snop prednjeg mozga ili fasciculus medialis telencephalis. MFB je glavna uzlazno-silazna veza tegmentuma moždanog debla, hipotalamusa, septalnog područja i limbičkog režnja. Završni ogranci ovog snopa nalaze se u neokorteksu, hipokampusu, malom mozgu, [[talamus|talamusu]] itd. Dorzalni snop je bitan jer je uključen u održanje ciklusa spavanja i budnosti, u regulaciju [[emocije|emocionalnog]] ponašanja, a pretpostavlja se da je uključen i u razvoj [[depresija|depresije]].

Drugi uzlazni put kreće iz [[retikularna formacija|retikularne formacije]].

 

{{main|Dopamin}}

Postoje tri glavna dopaminergička sustava u mozgu:

 

=== Serotonin ===

{{main|Serotonin}}

Izlučuje se iz RAPHAE jezgri i od nje polaze dva puta: Uzlazni putevi za [[hipotalamus]], bazalne [[glija|ganglije]] i [[kora mozga|koru mozga]]. Nakon izlaska iz RAPHE jezgri, aksoni prolaze kroz lateralni [[hipotalamus]] u sastavu MFB-a i završavaju u slijedećim područjima: kori malog mozga, hipotalamusu (suprahijazmatskoj jezgri), striatumu, hipokampusu i [[neokorteks|neokorteksu]], a posebno ih puno ima u [[vid|vidnom]] korteksu. [[Serotonin]] je, dakle uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja, te u [[percepcija|percepciju]] [[bol|boli]].

 

 

 

=== Glutamat ===

Izlučuje se posvuda u mozgu. Ima uglavnom ekscitacijsko djelovanje. Izvor [[glutamat|glutamata]] je [[natrij|natrijev]] glutamat (ima ga dodanog u soli). Izgleda da je uključen u procese pamćenja.

 

=== GABA ===

Gama aminomaslačna kiselina, nalazi se u sivoj tvari mozga i [[leđna moždina|leđne moždine]]. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Poremećaj u izlučivanju GABE povezuje se sa nizom nasljednih neuroloških bolesti i sa [[epsilepsija|epilepsijom]]. U Alkoholičara je zabilježeno povećano lučenje GABE.

 

 

== Neuropeptidi ==

Sintetiziraju se isključivo u tijelu [[neuron|neurona]] i onda se spuštaju do [[sinapsa|presinaptičkog završetka]]. Mnogi neuroni koji sadrže klasične neurotransmitore, istodobno sintetiziraju i neuropeptide. Otuda se smatra da neuropeptidi mogu imati dvostruku ulogu neurotransmitora (prenose impuls) i neuromodulatora (mogu modulirati prijenos impulsa putem drugog transmitora). Poznato ih je više od tridesetak: [[kortikotropin]], [[vazopresin]], [[oksitocin]], tvar P, vazoaktivni intestinalni peptid (VIP).

Endogeni opiodi tj. skupine neuropeptida se stvaraju u mozgu i sudjeluju u supresiji boli! - [[akupunktura]] djeluje na njihovo sintetiziranje.

 

 

 

[[ar:ناقل عصبي]]

[[bg:Невротрансмитер]]