Inačica od 12. rujna 2007. u 16:23 uredi 161.53.131.119 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 13. rujna 2007. u 15:45 uredi ukloni ovu izmjenu 161.53.131.119 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: '''Mössbauerova spektroskopija''' je spektroskopska tehnika temeljena na [[Mössbauerov efekt\|Mössbauerovom efektu]] i određivanju hiperfinih energijskih razlika nuklearnih nivoa [[izotop]]a koji ovaj efekt pokazuju. Ime je dobila po njemačkom fizičaru i nobelovcu [[Rudolf Ludwig Mössbauer\|R. L. Mössbaueru]] koji je izumio ovu tehniku i napravio prva mjerenja. == Princip == Tehnika se temelji na postavljanju čvrstog uzorka u snop ~~gama~~ [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] koje dolazi s radioaktvnog izvora koji sadrži Mössbauerov [[izotop]] te mjerenju transmitiranog (Mössbauerova apsorpcijska spektroskopija, slika desno) ili raspršenog zračenja pomoću odgovarajućeg detektora. Pri tome se izvor gama zračenja giba relativno prema uzorku na točno definiran periodični način čime se [[Dopplerov efekt\|Dopplerovim efektom]] blago mijenja energija zračenja koje dolazi na uzorak. Svaki period navedenog gibanja podijeljen je na određen broj intervala koji odgovara broju kanala višekanalnog analizatora uređaja. Svakom intervalu odgovara određena brzina gibanja izvora, a broj signala koji se registriraju na detektoru u tom intervalu zbrajaju se u pripadnom kanalu višekanalnog analizatora uređaja. Na taj se način dobiva korelacija intenziteta ~~gama~~ [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] registriranog na detektoru o relativnoj brzini izvora, tj. Mössbauerov spektar. == Detektori == Tip detektora koji se upotrebljava u Mössbauerovom uređaju ovisi o prirodi studija. Najbolja rezolucija postiže se poluvodičkim detektorima, ali se oni rijetko koriste zbog visoke cijene, te nepovoljne geometrije i uvjeta rada. Najrašireniji detektori su NaI(Tl) scintilacijski detektori sa tankim (2-3 mm) detektorskim kristalima u svrhu smanjenja vjerojatnosti detektiranja [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] veće energije. Iako imaju veću rezoluciju od scintilacijskih, proporcionalni brojači nisu pogodni za velike brzine brojanja, pa se obično koriste u emisijskim studijama u kojima je snaga izvora mala. Specijalni proporcionalni brojači koriste se u refleksijskim tehnikama pri detekciji konverzijskih elektrona. == Primjena == Pomoću Mössbauerove spektroskopije može se odrediti fazni sastav uzorka (faze koje sadrže Mössbauerove atome), magnetsko uređenje tih faza, koordinacijski broj i oksidacijsko stanje Mössbauerovih atoma te veličinu čestica. Ograničenje Mössbauerove spektroskopije je to što se mjerenja mogu vršiti samo na uzorcima koji sadržavaju atome elementa koji pokazuje Mössbauerov efekt i to korištenjem kao izvora [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] točno određenog radioaktivnog [[izotop]]a tog elementa. === <sup>57</sup>Fe Mössbauerova spektroskopija === {{mrva-fiz}}

Mössbauerova spektroskopija: razlika između inačica