Inačica od 13. rujna 2007. u 15:45 uredi 161.53.131.119 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 13. rujna 2007. u 16:17 uredi ukloni ovu izmjenu 161.53.131.119 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Image:MossbauerovaSpektroskopija1.jpg\|thumb\|right\|350px]] [[Image:MossbauerovaSpektroskopija2.jpg\|thumb\|right\|350px\|Shematski prikaz suvremenog Mössbauerovog uređaja postavljenog za transmisijsko snimanje ]] [[Image:MossbauerovaSpektroskopija4.jpg\|thumb\|right\|350px]] [[Image:MossbauerovaSpektroskopija3.jpg\|thumb\|right\|350px\|<sup>57</sup>Fe Mössbauerov spektar uzorka sintetičkog getita]] Line 9 ⟶ 10: Tip detektora koji se upotrebljava u Mössbauerovom uređaju ovisi o prirodi studija. Najbolja rezolucija postiže se poluvodičkim detektorima, ali se oni rijetko koriste zbog visoke cijene, te nepovoljne geometrije i uvjeta rada. Najrašireniji detektori su NaI(Tl) scintilacijski detektori sa tankim (2-3 mm) detektorskim kristalima u svrhu smanjenja vjerojatnosti detektiranja [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] veće energije. Iako imaju veću rezoluciju od scintilacijskih, proporcionalni brojači nisu pogodni za velike brzine brojanja, pa se obično koriste u emisijskim studijama u kojima je snaga izvora mala. Specijalni proporcionalni brojači koriste se u refleksijskim tehnikama pri detekciji konverzijskih elektrona. == Primjena == Pomoću Mössbauerove spektroskopije može se odrediti fazni sastav uzorka (faze koje sadrže Mössbauerove atome), magnetsko uređenje tih faza, koordinacijski broj i oksidacijsko stanje Mössbauerovih atoma te veličinu čestica. Ograničenje Mössbauerove spektroskopije je to što se mjerenja mogu vršiti samo na uzorcima koji sadržavaju atome elementa koji pokazuje Mössbauerov efekt i to korištenjem kao izvora [[Gama-zračenje\|γ-zračenja]] točno određenog radioaktivnog [[izotop]]a tog elementa. Kao što se može vidjeti na prikazu desno daleko najkorišteniji izotop je izotop [[željezo\|željeza]] s masenim brojem 57 (<sup>57</sup>Fe Mössbauerova spektroskopija) zbog izraženog Mössbauerovog efekta u ovom izotopu, ali i zbog velike raširenosti željeza u prirodi. Drugi po važnosti je izotop [[kositar\|kositra]] <sup>119</sup>Sn, a uporaba ostalih izotopa je puno manja. === <sup>57</sup>Fe Mössbauerova spektroskopija ===

Mössbauerova spektroskopija: razlika između inačica