Klub liječenih alkoholičara: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
== Povijest ==
1. travnja [[1964]]. godine, otvoren je Centar za proučavanje
i suzbijanje alkoholizma u Klinici za psihijatriju KB "Dr. [[Mladen Stojanović]]", današnjoj [[Klinička bolnica Sestre Milosrdnice|KB
Taj se dan obilježava Danom klubova liječenih alkoholičara.
Redak 15:
Slijedio je pravi procvat klubova i njihov je broj naglo rastao, da bi ih u predratnom razdoblju djelovalo više od 600. Takvom razvoju svakako je pridonosio u to vrijeme prelazak s "bolničkih" na "izvanbolničke" programe liječenja alkoholičara.
[[1980|Osamdesetih]] godina se počelo činiti da je bolnica nužno zlo u postupku liječenja alkoholičara. Čak se govorilo o mogućnosti liječenja alkoholičara bez većih komplikacija isključivo u klubovima liječenih alkoholičara.
== Klubovi u Republici Hrvatskoj ==
[[1990]]. godine dolazi do temeljnih promjena u društvenom, političkom i ekonomskom smislu, što se je odrazilo i na djelovanje klubova. Početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i okupacija dijela hrvatskog teritorija od strane srpskog agresora, dovodi do prestanka djelovanja i raspada tri četvrtine klubova. Mnogi članovi klubova uključeni su u obranu domovine, mnogi su raseljeni, neki ubijeni. Izostala je stručna i novčana podrška, javili su se problemi prostorija. Usprkos svim poteškoćama dio klubova
održao je i u najtežim uvjetima kontinuitet u radu, radeći čak i za vrijeme uzbuna, zahvaljujući prvenstveno dugogodišnjim apstinentima i podršci od strane bolnica koje se bave liječenjem alkoholizma. Sve su se ostale službe bavile rastućom problematikom vezanom uz ratna stradanja, te su problemi pijenja i [[alkoholizam|alkoholizma]] potisnuti u drugi plan. Bolničko liječenje je jedini način liječenja koji je održan u ratu i nakon njega. [[Bolnica]] je ponovno došla u središte zbivanja kao "organizirani
model" kontinuirane skrbi o alkoholičarima.
Već [[1992]]. godine započinje se obnavljati rad klubova. U kritičnom, ratnom razdoblju dugogodišnji apstinenti održali su kontinuitet djelovanja klubova, te od [[1993]]. godine započinje edukacija velikog broja dugogodišnjih apstinenata, prvenstveno iz Zagreba, kako bi se osposobili za što kvalitetniji rad u klubovima, sada u ulozi laik-terapeuta, odnosno dostručnih djelatnika. Obnavlja se kvaliteta rada u klubovima, osnivaju se novi klubovi, oživljavaju izvanklubske aktivnosti. Klubovi se radi unapređivanja svoga djelovanja, međusobne suradnje i zajedničkih aktivnosti, redovito mjesečno okupljaju na općinskim razinama u koordinacijama od 3-10 klubova, na županijskim zajednicama, a od [[2000]]. godine i u [[Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara|Hrvatskom savezu klubova liječenih alkoholičara]], sa sjedištem pri Klinici za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice".
Klubovi liječenih alkoholičara su se tijekom 40 godina svojega postojanja razvijali i mijenjali, prateći promjene u društvu, što je razumljivo budući da su i sami društvene organizacije, odnosno udruge.
Line 38 ⟶ 39:
Obiteljskim postupkom se katalizira promjena ponašanja u obiteljskom sustavu, rast i sazrijevanje obitelji i uspostava načina života bez alkohola za cijelu obitelj. Klubove koje rade bez stručnog djelatnika članovi obitelji brzo napuštaju, a rehabilitaciju nastavlja sam alkoholičar, što ne daje ni približne rezultate kao rehabilitacija cijele obitelji.
Provođenje obiteljskog postupka u klubovima i prisutnost stručnih djelatnika, te uključivanje u programe zaštite zdravlja i suzbijanje problema vezanih uz pijenje i alkoholizam u lokalnoj zajednici i šire, razlikuje klubove liječenih alkoholičara od [[
Suvremeni način brige o zdravlju i rada u zdravstvenoj zaštiti jest integracija samopomoći i uzajamne pomoći u programe liječenja i rehabilitacije. Samo na takav način može se postići bolje zdravlje, što ujedno znači bolju kvalitetu života.
Line 45 ⟶ 46:
== Izdavačka djelatnost ==
Hrvatski savez i Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba izdaju svoj mjesečnik "Alkohološki glasnik", koji predstavlja svojevrsni stručno-informativni vodič kroz probleme pijenja, alkoholizma, liječenja i rehabilitacije alkoholičara, a napose kroz klubove liječenih alkoholičara.
[[2003]]. g. tiskan je i priručnik - Zbornik stručnih radova Alkohološkog glasnika.
Tiskaju se i brojni promidžbeni materijali koji se distribuiraju građanima.
U radio emisiji [[Vi i Vaše zdravlje]], Drugog programa radio Zagreba rezerviran je pola satni tjedni termin za klubove liječenih alkoholičara.
Hrvatski savez i Zajednica klubova Zagreba organizirali su i Trijezni telefon uz koga svako prije podne dežuraju dugogodišnji apstinenti, na usluzi građanima, dajući informacije o klubovima, liječenju, iznoseći svoja iskustva i potičući zainteresirane na prvi korak.
Line 58 ⟶ 59:
Klubovi liječenih alkoholičara su otvoreni prema zajednici u kojoj djeluju i da se uz svoju osnovnu djelatnost uključuju i u preventivne aktivnosti na planu suzbijanja problematike vezane uz prekomjerno pijenje, alkoholizam i druge ovisnosti, kao i u programe zaštite i unapređenja duševnog zdravlja i zdravog načina življenja.
== Vidi još ==
*[[Alkoholizam]]
*[[Anonimni Alkoholičari]]
== Vanjske poveznice ==
| |||