[[Slika:ETA Hoffmann.jpg|thumb|'''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''']]
'''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''' ([[KalinjingradKaliningrad]], [[24. siječnja]] [[1776]]. - [[Berlin]], [[25. lipnja]] [[1822]].) poznatiji pod [[pseudonim]]om '''E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann)''' je najpoznatiji predstavnik [[Njemačka|njemačke]] [[romantizam|romantičarske]] [[novela|novelistike]].
Svestrano nadaren bavio se raznim granama umjetnosti (bio je [[slikar]], [[redatelj]], [[dirigent]] i [[skladatelj]]), te se njegove slikarkeslikarske i glazbene sklonosti osjećaju i u književnom radu, kojemu se posvećuje tek potkraj života. Napisao je tri zbirke [[pripovijest]]i (''[[Fantazije u Collotovoj maniri]] - Fantasiestüke in Callots manier'',[[1813]]-[[1815|15]]; ''[[Noćne zgode]] - Nachtststücke'', [[1817]] i ''[[SerpinovaSerapionova braća]] - Die SerpionsbrüdeSerapionsbrüder'', [[1819]]-[[1821|21]]) i dva [[roman]]a (''[[Đavolji eliksiri]]- DieElixiereDie Elixiere des Teufels'', [[1816]] i ''[[Životna naziranja mačka Murra]] - Die ebensansichtenlebensansichten des Katers Murr'', [[1821]]), u kojima spaja elementaelemente "[[roman]]a strave i užaša" s fantastičnim svijetom narodnih [[bajka|bajki]] i vjernim realističkim opisima građanskog života i tako nas uvodi u jedan poseban svijet u kojem se neraskidivo ispreplećuisprepliću san i javjava, mašta i realnost. Hoffmannovo je stvaralaštvo izvršiloznatanizvršilo znatan utjecaj i na mnoge europske pripovjedače [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] ([[Sir Walter Scott|Scott]], [[Honore de Balzac|Balzac]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]], [[Edgar Allan Poe|Poe]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Franz Kafka|Kafka]] i dr.)
[[Kategorija:Njemački književnici|Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus ]]
