Gentski oltar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 14:
Ovo veliko remek-djelo započeto je za [[Bavarija|bavarskog]] vojvodu ''Johanna'' i njegovu prijestolnicu u [[Utrecht]]u, a završeno, nakon vojvodine smrti, za bogatog patricija ''Jodoka Vyda'', za njegovu obiteljsku kapelicu u crkvi sv. Bava. (Po natpisu kronostihu na ovome oltaru, '''Pictor Hubertus Deyck, major que nemo repetus''', [[Hubert van Eyck|Hubert]] je smatran za najvećeg slikara svoga doba.) Zapravo Hubert je započeo ovo djelo, ali ga je 1432. završio njegov brat [[Jan van Eyck|Jan]], 10 godina nakon njegove smrti.
 
[[Slika:Retable de l'Agneau mystique.jpg|thumb|left|400px|'''Gentski oltar''' (otvoren).]]
[[Ikonografija|Ikonografska]] tematika oltara je u vezi s biblijskim [[Ivan Krstitelj|Ivanom Krstiteljem]] i [[Apokalipsa|Apokalipsom]] [[Ivan evanđelist|Ivana Evanđelista]] ''(“Klanjanje janjetu”)''. Na ovom djelu, u okviru tzv. nordijskog slikarstva i njegove srednjovjekovne sakralne sheme, javlja se po prvi put niz novih suvremenih motiva i tema. Čitav apokaliptički prizor (''Ecce agnus dei'' – skupina vjernika kako se klanja apokaliptičnom jaganjcu) kao kompozicija smješten je u prirodni ambijent, u slobodan pejsaž, koji je dat minuciozno, gotovo pendantno veristički.
Braća van Eyck su u obradi [[pejsaž]]a, kostima i lica saželi i pružili u tome velikome djelu sve što je tadašnja nordijska umjetnost mogla uopće dati. Likovi i dijelovi pejzaža prikazani su kao pojave sagledane u prirodi i ostvarene na način, koji nasuprot tradicionalnim idealističkim likovnim formulacijama jasno ukazuje na realističke tendencije.