Inačica od 2. listopada 2007. u 16:49 uredi Fausto~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 2.451 edit Nova stranica: {{radovi24}} '''Narodna radikalna stranka''' je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji. Obično su u javnosti nazivani samo '''Ra...		Inačica od 4. listopada 2007. u 13:11 uredi ukloni ovu izmjenu Fausto~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 2.451 edit Razni dodaci i poboljšanja. Novija izmjena →
Redak 1: {{radovi24}} '''Narodna radikalna stranka''' je politička stranka koja je djelovala od [[1881]]. do [[1929]]. godine u Srbiji i Jugoslaviji. Nakon toga u stranci dolazi do raskola. Od [[1952]]. djelovala je u emigraciji. Obično su u javnosti nazivani samo '''Radikalna stanka''' ili "radikali", pa se pod tim imenom spominju i u [[publicistika\|publicistici]] i [[historiografija\|historiografiji]]. ==Stranka u Srbiji (1881.–1918.)== ===Početna orijentacija (1881.–1883.)=== Idejne i organizacijske osnove ''Narodne radikalne stranke'' postavili su u drugoj polovici 1870-ih godina studenti socijalisti, pristaše [[Svetozar Marković\|Svetozara Markovića]]. Stranka je formalno osnovana u siječnju [[1881]]., kada je u listu ''Samouprava'' osnovan njen program, koji potpisuje 38 poslanika. Protiv režima kneza (od [[1882]]. kralja) [[Milan II. Obrenović\|Milana II. Obrenovića]], stranka promovira ideje liberalne demokracije i socijalizma: parlamentarizam, lokalna samouprava, nezavisno sudstvo, neposredni i progresivni porezi, besplatno školovanje, narodna vojska. Na vanjskopolitičkom planu, zalaže se za stvaranje '''Balkanskog saveza''' u koji bi isprva ušli Srbija, Bugarska i Crna Gora. Ključni stranački vođe su [[Adam Bogosavljević]], koji promovira koncept "seljačke" pojednostavljene građanske demokracije i općinske samouprave, i [[Pera Todorović]], ideolog i tvorac prvog pravog programa stranke. U srpnju [[1882]]. održana je Prva Glavna skupština NRS u [[Kragujevac\|Kragujevcu]]. Usvojen je program, a [[Nikola Pašić]] izabran za predsjednika Glavnog odbora. Dok su stare političke stranke, [[Liberalna stranka (Srbija)\|Liberalna]] i [[Napredna stranka (Srbija)\|Napredna]], bile ograničene na gradove, nova stranka uspijeva okupiti kako inteligenciju i omladinu tako i seljačke mase, pa već [[1883]]. ima 60.000 članova. Na izborima za skupštinu Kraljevine Srbije, radikali osvajaju većinu, ali kralj [[Milan II. Obrenović\|Milan]] odbija povjeriti im sastav vlade. Tada dolazi do [[Timočka buna\|Timočke bune]], koju režim u krvi guši. Brojni radikali ubijeni su, osuđeni na smrt ili robiju, ili bježe u inozemstvo. ===Razdoblje 1883.–1918.=== Rukovodstvo stranke postepeno se, uz žestoke unutarnje sporove, odriče radikalnih ideja i prihvaća suradnju s dinastijom, da bi izborilo bar neke reforme. Ključnu ulogu u tome ima ~~novi stranački predsjednik~~ [[Nikola Pašić]]. ~~Već~~Godine [[1887]]. stranka postaje vladajuća u Srbiji, prihvaćaju podršku dinastiji uz određeno slabljenje autoritarnog režima. Stranka, kao i ostale srbijanske stranke, sudjeluje u sukobima klika na dvoru, u vojsci i birokraciji, koje su presudni čimbenik srbijanskog političkog života do [[1903]].. U vanjskoj politici zastupa oslonac na Rusiju i velikosrpsku koncepciju širenja države. Postignut je ~~privremeni~~ uspjeh u demokratizaciji kad kralj [[Milan II. Obrenović\|Milan]] godine [[1888]]. prihvaća novi Ustav ("Radikalski ustav"), po kojem Srbija postaje ustavna monarhija. Slijedeće godine omrznuti kralj abdicira u korist svojeg još maloljetnog sina [[Aleksandar Obrenović\|Aleksandra]], imenovavši namjesništvo do njegove punoljetnosti. Uspjeh je međutim bio privremen. Aleksandar, na nagovor svoga oca (koji živi u emigraciji u Parizu) i uz podršku vojske i radikala, godine [[1893]]. vrši državni udar: prijevremeno se proglašava punoljetnim (ima tek 16 godina), svrgava namjesništvo i na vlast dovodi radikale. U siječnju [[1894]]., kad se Milan vraća u zemlju, radikali napuštaju vladu. U svibnju [[1895]]. Aleksandar vrši drugi državni udar. Ukida Ustav iz [[1888]]. i vraća na snagu onaj iz [[1869]]., koji daje veliku vlast vladaru. Godine [[1899]]. izvršen je neuspješni atentat na bivšeg kralja [[Milan II. Obrenović\|Milana]] ([[Ivanjdanski atentat]]. Svi su vođe radikala optuženi za sudjelovanje u pripremi atentata, uhićeni i izvedeni pred sud. [[Nikola Pašić]] ima ključnu ulogu: na sudu poriče bilo kakvu svoju vezu s atentatom, izražava lojalnost dinastiji [[Obrenovići\|Obrenović]] i optužuje svoje stranačke drugove. Osuđen je na pet godina zatvora i odmah pomilovan, dok ostali dobivaju pet do 20 godina robije, a od smrtne kazne spašava ih intervencija Rusije. Slijedeće su godine, povodom ženidbe kralja [[Aleksandar Obrenović\|Aleksandra]], bili pomilovani. Line 22 ⟶ 26: Narodna radikalna stranka, na čelu sa [[Nikola Pašić\|Pašićem]], glavni je oslonac režima [[Kraljevina SHS\|Kraljevine SHS]], usko povezana sa krugovoma oko kraljevskog dvora. Zastupa strogi centralizam države uz srbijansku hegemoniju. Ona obnaša vlast većim dijelom razdoblja [[1918]].-[[1929]]., zahvaljujući raznolikim pragmatičkim koalicijama. Nakon smrti [[Nikola Pašić\|Nikole Pašića]], [[1926]]., za predsjednika Glavnog odbora NRS izabran je [[Aca Stanojević]]. ===Nakon Šestosiječanjske diktature===▼ Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura\|Šestosiječanjske diktature]] [[1929]]., NRS je kao i ostale stranke raspuštena. Dolazi do rascjepa: dio vodstva ulazi u vladu generala [[Petar Živković\|Petra Živkovića]] i u "dvorske" stranke ([[Jugoslavenska nacionalna stranka]] i [[Jugoslavenska radikalna zajednica]]), dok se drugi dio pasivizira, a kasnije, na izborima [[1935]]. i [[1938]]., nastupa u okviru Udružene opozicije.▼ ▲===Nakon Šestosiječanjske diktature= (1929.–1945.)== ▲Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura\|Šestosiječanjske diktature]] [[1929]]., NRS je kao i ostale stranke raspuštena. Dolazi do rascjepa: dio vodstva ulazi u vladu generala [[Petar Živković\|Petra Živkovića]] i u "dvorske" stranke ([[Jugoslavenska nacionalna stranka]], ite kasnije [[Jugoslavenska radikalna zajednica\|Jugoslavenske radikalne zajednice]]), ~~dok~~koja seje ~~drugi dio pasivizira, a kasnije, na izborima~~nastala [[1935]]. ~~i [[1938]]., nastupa u okviru Udružene opozicije~~. Većina Glavnog odbora na čelu sa [[Aca Stanojević\|Atom Stanojevićem]] zahtijeva ukidanje diktature i vraćanje parlamentarizma i lokalne samourave. Kasnije, na izborima [[1935]]. i [[1938]]., nastupaju u okviru Udružene opozicije, čiju listu predvodi [[Vladko Maček]]. Nakon [[Travanjski rat\|Travanjskog rata]] [[1941]]. radikali se pasiviziraju i raspadaju na više frakcija. Neki podržavaju kvislinšku vladu [[Milan Nedić\|Milana Nedića]] ''(Vidi članak [[Nedićeva Srbija]])'', drugi [[Četnici u Drugom svjetskom ratu\|četnički pokret]] [[Draža Mihailović\|Draže Mihailovića]], a treći čekaju odluke izbjegličke vlade u Londonu. Zbog kompromitiranosti suradnjom s okuptorom, NRS je nakon dolaska komunista na vlast [[1945]]. zabranjena (neke druge stranke još su neko vrijeme djelovale). ==Djelovanje u emigraciji (od 1952.)== Politički emigranti, članovi NRS, osnovali su ''Radni odbor NRS u egzilu'' u Parizu [[1952]].. Kasnije su osnovani odbori, povjereništva i akcioni odbori u raznim zemljama Europe i Amerike, Australiji i Sjevernoj Africi. U Parizu S. Trivunac pokreće list ''Radikal''. Radikali u emigraciji delovali su i kroz razne političke i kulturne organizacije, ali nisu imali veći uticaj u Srbiji. ==Djelovanje u Srbiji od 1990.== Pojavom višestranačja u Srbiji, NRS obnavlja svoj rad u zemlji, a za njenog predsjednika izabran je odvjetnik [[Veljko Guberina]]. Stranka, zastupajući relativno umjeren program, ostaje marginalna. [[Vojislav Šešelj]] osniva [[Srpska radikalna stranka\|Srpska radikalna stranka]], ektremne velikosrpske i šovinističke orijentacije, koja se poziva na [[Četnici u Drugom svjetskom ratu\|četničke tradicije iz Drugog svjetskog rata]] i osniva paravojne odrede za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Jedna frakcija NRS, predvođena [[Tomislav Nikolić\|Tomislavom Nikolićem]], prešla je u SRS, koja postaje jedna od najjačih stranaka u Srbiji. [[Kategorija:Srpske političke stranke]] [[Kategorija:Jugoslavenske političke stranke]]

Narodna radikalna stranka: razlika između inačica