Joseph Conrad: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: eu:Joseph Conrad
m
Redak 6:
puno ime = Teodor Józef Konrad Nałęcz Korzeniowski|
rođenje = [[3. prosinca]] [[1857]].<br>{{ZD|U|UKR}} [[Berdičev]], tada [[Poljska]], sad [[Ukrajina]] |
smrt = [[3. kolovoza]] [[1924]].<br>{{ZD|U|UK}} [[CanterburyBishopsbourne]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |
nagrade = |
utjecao = [[Ernest Hemingway]], [[David Herbert Lawrence]], [[Graham Greene]], [[Joseph Heller]], [[Jerzy Kosiński]], [[William Faulkner]], [[Francis Scott Fitzgerald]], [[Arthur Koestler]], [[George Orwell]], [[Andre Malraux]], [[Gabriel García Márquez]], [[Vidiadhar Surajprasad Naipaul]] |
Redak 14:
}}
 
'''Joseph Conrad''', pravo ime ''Teodor Józef Konrad Nałęcz Korzeniowski'', (Berdičev, tada [[Poljska]] pod ruskom vlašću, sad [[Ukrajina]], [[3. prosinca]] [[1857]] - CanterburyBishopsbourne, [[Velika Britanija|Engleska]], [[3. kolovoza]] [[1924]]), britanski prozaist poljskoga podrijetla.
 
Rijedak primjer pisca koji je postao majstorom izražajnosti u jeziku što mu nije bio materinski, već ga je naučio tek nakon dvadesete godine života, a do konca života se lakše izražavao na [[Francuski jezik|francuskom]], svom kronološki drugom jeziku. Po oba roditelja bijaše odvjetkom nižega poljskog plemstva. Kao dijete otišao je s obitelji u progonstvo u Vologdu u sjevernoj [[Rusija|Rusiji]], jer mu je otac, [[književnik]] i prevoditelj Apolo Korzeniowski, bio uhićen ([[1861]].) u [[Varšava|Varšavi]] kao suradnik poljskih ustanika protiv ruskoga cara. U progonstvu je majka umrla, a on se s ocem ([[1869]].) smjestio u Krakovu. Budući da je i otac ubrzo umro, ujak ga s ruske strane granice šalje u Marseille, jer je Conrad zarana želio postati pomorcem. Plovidbe na francuskim brodovima i mladenački doživljaji (nedozvoljena trgovina oružjem, političke veze s radikalnim krugovima, napose anarhistima) trajali su do [[1878]]., kad se prvi put ukrcao na brod britanske trgovačke mornarice i do [[1895]]. plovio do Srednje Amerike, po morima [[Istočna Azija|Istočne Azije]] te uz obale [[Australija|Australije]]. Epizodu s [[Belgija|belgijskim]] brodom na rijeci [[Kongo]] prikazao je u "Srcu tame", simboličkoj pripovijesti o učincima kolonijalizma, poglavito na eksploatatore: to je priča o rastakanju bića i putu u ništavilo Kurtza, karizmatskoga kolonijalnoga istraživača, sva ispričana u ozračju malevolentnoga zračenja [[Afrika|afričke]] prašume koju pripovjedač Marlow raspoznaje kao simbol kaosa i entropije u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i bilo kakvoj humano ustrojenoj zajednici. Nerijetko čitano kao antikolonijalistički pamflet, "Srce tame" je poglavito Conradov iskaz o piščevoj percepciji metafizičke naravi svijeta. "Srce tame", [[1899]]., [[1902]]., je poslužilo kao narativno-svjetonazorska potka za jedan od kultnih filmova o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], [[Apokalipsa sada]], [[Francis Ford Coppola|F.F. Coppole]]. Mnoga se Conradova djela, počevši s prvim romanom "Almayerova ludost" ([[1895]].), zbivaju u egzotičnim krajevima. Njegovi su junaci [[Europa|europskoga]] porijekla, a nalaze se među domorodcima s kojima imaju malo zajedničkoga, pa osnovna tema ima moralno-simbolički karakter, iako se radnja i okoliš podudaraju s konvencijama pustolovnih priča. Međutim, pisac istodobno razvija vlastitu pripovjedačku metodu, pa događanja ne iznosi neposredno u trećem licu, ni autobiografski u prvome, nego posredstvom pripovjedača, koji s glavnim likom uspostavlja odnos u kojem ga upoznaje, no nikad ne pronikne u tajnu njegove osobnosti. Najčešći je primjer iskusni pomorac Marlow, koji je katkad samo promatrač, a u nekim djelima (poput "Srca tame" i "Lorda Jima") biva upleten u zbivanja koja ga mijenjaju tijekom radnje. Po tomu, te po slobodnu miješanju kronologije i pripovjednih razina, a osobito po problematiziranju motiva ponašanja i djelovanja likova, Conrad je, unatoč isticanju moralnih načela odgovornosti i solidarnosti sa zajednicom, radnom i profesionalnom (što je usvojio živeći među poljskim plemstvom te na engleskim brodovima), predstavnik modernizma u [[književnost]]i: primjeri su "Srce tame", "Lord Jim" ([[1900]].), "Slučaj" ([[1913]].), "Pobjeda" ([[1915]].).